Štok – jer napićeš se jednom i nikad više


Vladao je srednjoškolskim žurkama, slavama i svadbama. Njime su se često zalijevala punoljetstva po zakupljenim kafanama.

Kada trojica golobradih sjednu da se napiju, a hoće da ubrzaju proces koji bi se slaganjem piva na pivo odužio, naruče „štok-kolu“. Dva visokokvalitetna sastojka ovog koktela brzo izvrše agresiju na unutrašnje organe. Krvotok uskoro kapitulira. Za dva časa slijedi povraćanje i to je najljepše što vam se može desiti.

Pričao je jedan tako kako je ovaj „brendi“ sipao u velike čaše. Kući je išao četvoronoške, na koljenima puzajući ulicom, pa kroz stubište u stan. Sobu je bilo malo teže naći, a zanoćilo se na wc-šolji.

Ko bi u noć krenuo za ručicu vođen flašom ovog pića karamelizirane boje, jutra bi dočekivao priključen na infuziju u službi hitne pomoći i ne bi bilo teško naći bar trojicu koja će potvrditi ovo iskustvo.

Svi oni su hrabro, mladalački, dali doprnos udjelu „štoka“ na tržištu alkohola – od 8,3 miliona litara alkohola koji se popije u BiH „štok“, prema podacima zvaničnog distributera, zauzima 14 % – prije nego što su se zauvijek odrekli ovog pića i pričali: od „štoka“ se napiješ samo jednom, prvi put je i posljednji.

Za „štok“ je kriv Lionelo Štok, Italijan koji se sjetio da pravi, kako tvrde, najprodavaniji italijanski brendi na svijetu. Štok je vinski destilat kao i srpski brat mu – „vinjak“.

štok 1

Ovako ga opisuje proizvođač:

”Njegova boja ćilibara, fini, zreli miris grožđa, lagani ukus vanile i nešto vatre na kraju daju mu prefinjen ukus i delikatan buke koji je rezultat dugog procesa starenja u hrastovim bačvama. Proizvodi se prema visokim standardima i u skladu sa tradicionalnom metodom. Proizvodni proces započinje tradicionalnim grejanjem vina u bakrenim kotlovima. Zahvaljujući visokoj temperaturi alkohol ispari. Alkoholna para kondenzuje se nakon hlađenja i tako se dobija čisti destilat kojem se dodaje niz prirodnih ekstrakata kako bi dobio specifičan ukus. Starenje se odvija u posebnim hrastovim bačvama. Prednost drvenih bačvi je da pore grubog drveta omogućuju prodor kiseonika i tako destilat “diše”. Vinski destilat upija ekstrakte iz drveta i tako dobija svoju boju ćilibara. ”

Čuvari tajne „vinjaka“ kažu, pak, ovo:

“Ćilibarno žuta boja Vinjaka VS sa prisutnim začinskim tonovima na mirisu i blago izraženim karakterom vanile stvorene tokom starenja destilata u hrastovoj buradi daje specifičan karakter najpoznatijem Rubinovom proizvodu”.

Kao što vidimo, ovo je slična, skoro ista bajalicai  zvuči primamljivo.

Međutim, Sauronov recept kasnije se prilagođavao sastojcima iz špajza i miješao po podrumima na periferiji Banjaluke. Bio je poznat i ozloglašen „štok iz Trna“, a preživjeli i danas za svaki flašu ovog pića utvrdiće: to se miješa u kadi negdje u Trnu, u podrumu. Uostalom, kod nas se i pio baš zbog svog potencijala da ”razbije i otruje”, ali i činjenice da je to najjeftinija žesta boje viskija.

Njih neće ubijediti ljepše pakovanje – brendirana flaša i etiketa, nov čep – jer: „štok“ flašu mijenja ali sastojke nikada.

Oznaka „Stock 84“ ima skriveno iluminatsko značenje – pokosio je baš generaciju 84 i one malo starije , a danas su mnogo popularnije raznorazne „dunjevače“ i „meduške“ – parfemi sa alkoholom.

Ali budi na oprezu, flaša boje ćilibara vreba sa police, iz daljine te dozivaju sirene – znaj da su to sirene hitne pomoći.

(mojKontakt/Ž. Svitlica)

 

 

Komentari

Plavi Telefon