Bez odgovora o nestanku 589 miliona dolara sa bankarskih računa bivše SFRJ


Pitanje “spornih” 589 miliona američkih dolara koji nedostaju sa računa “mješovitih banaka” bivše SFRJ osnovanih u inostranstvu radi uvozno-izvoznih poslova i juče je bilo predmet sastanka Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika zemalja nasljednica bivše SFRJ, održanog skoro sedam godina od posljednjeg.

Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” sastanak je još trajao i nisu bile poznate preporuke koje su svi učesnici trebali izdefinisati o svim aneksima Sporazuma o sukcesiji. Ipak, najznačajnije je bilo upravo pitanje “mješovitih banaka” u okviru aneksa C, koje se pokušava razriješiti od 2001. godine.

Naime, u Sporazum o sukcesiji ušlo je 645 miliona dolara, na koliko su procijenjeni devizni računi koji se drže kod jugoslovenskih banaka, da bi se utvrdilo da raspoloživa sredstva iznose oko 56 miliona dolara.

Podjelom 645 miliona dolara BiH bi trebalo pripasti oko sto miliona dolara.

Predstavnik BiH u Stalnom zajedničkom odboru Vjekoslav Bevanda, koji je  zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora, u pauzi sastanka je kazao da su za veći dio aneksa usaglašene preporuke, a da o određenim aneksima imaju drugačije stavove i nesuglasja. U izjavi za medije nije precizirao o čemu se radi.

“Međutim, raduje da pričamo o brojkama, nekretninama, pravima. U dobroj mjeri je razgovor lišen politike”, dodao je Bevanda, koji je predsjedavao sastankom.

Rekao je da sastanak protiče u dobrom duhu, naglasivši da je od prošlog sastanka ostalo puno neriješenih i nedorečenih pitanja. Najvećim uspjehom je ocijenio to što su se uspjeli sastati nakon skoro sedam godina, istakavši da je uloženo puno napora da bi se to desilo. Pitanje mješovitih banaka bilo je predmet i prethodnog sastanka Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika zemalja nasljednica bivše SFRJ, održanog u Beogradu 2009. godine. Tada, zbog neusaglašenih stavova, nije postignut dogovor.

Prema ranijim pisanjima medija, predstavnici BiH, Hrvatske, Slovenije i Makedonije su insistirali na obrazloženju i brzom rješavanju pitanja nedostajućih sredstava, a eksperti država sljednica bivše SFRJ uvjereni su da odgovor na pitanje o nestanku 589 miliona dolara leži u Beogradu. Srbija je zastupala stajalište da su sredstva potrošena u međuvremenu. Zbog tog pitanja je kasnila ratifikacija Sporazuma o sukcesiji s obzirom na to da je Hrvatska svom timu dala zadatak da utvrdi šta je bilo sa “spornim” sredstvima.

Na sastanku u Beogradu 2009. godine takođe su donesene preporuke u vezi sa svim aneksima, ali prema nezvaničnim informacijama koje smo dobili juče, na njima se nije ništa ili se vrlo malo uradilo. Do sada je, u odnosu na ostale anekse, rezultate dala podjela diplomatske i konzularne imovine gdje BiH pripada 15 odsto. Kako je juče rekao Nebojša Regoje, načelnik Ureda za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH, treba dogovoriti raspodjelu još 51 nekretnine koje su korištene za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava, a među najvrednijim su ambasada i rezidencija u Tokiju i prostorije misije u Njujorku. BiH pripada i zlato vrijedno 225.000 dolara, a potražuje se arhivska građa koja je nastala u radu više od 700 saveznih institucija bivše SFRJ u periodu od 60 do 100 godina.

Komentari