Kuzmanović: Srpski jezik potencirati u svim stepenima školovanja


Osnovni stav Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/ o pitanju jezika je da se ćirilica i srpska književnost moraju više potencirati u svim stepenima školovanja, izjavio je predsjednik ANURS Rajko Kuzmanović.

– Predlažemo da svi fakulteti, bez obzira da li je Mašinski, Filozofski ili neki drugi, imaju časove srpskog jezika tako da imamo vertikalu od osnovne škole do fakulteta. Na taj način ćemo prilično sačuvati naš jezik – rekao je Kuzmanović novinarima u Beogradu.

On je, prije početka godišnjeg sastanka Izvršnih odbora ANURS-a i Srpske akademije nauka i umetnosti, naveo da bi akademije kao institucije trebalo da imaju izvjesnu distancu od dnevne politike.

– Ali, u nacionalnoj politici, kao što je jezik, pismo, istorija, običaji, tradicija, vjera, kultura, tu apsolutno moramo da kažemo svoju riječ i politici i svima drugima” – istakao je Kuzmanović.

On je rekao da su dvije akademije dogovorile da početkom novembra održe skup na kojem će biti riječi o visokom obrazovanju, te istakao da je to od izuzetne važnosti “jer danas je opšta kriza visokog obrazovanja”.

– Akademije su na određeni način zadužene da brinu o tome, da daju smjernice, ne miješajući se u nadležnosti univerziteta i vlada, ali mi želimo da kažemo svoju riječ – dodao je Kuzmanović.

Govoreći o saradnji ANURS i SANU, Kuzmanović je naveo da se ona temelji na tradiciji, da postoje brojni elementi za saradnju, ali da je najjača duhovna veza.

On je rekao da su sastanci ANURS i SANU prilika da se rekapitulira ono što je urađeno i razgovara o planovima, te napomenuo da je Akademija iz Srpske izdala prvi tom Enciklopedije, koji će biti uskoro promovisan, u čemu je pri izradi pomoć pružila Akademija iz Srbije.

Predsjednik SANU Vladimir Kostić istakao je da je malo poznato da se u okviru Statuta i uopšte pravnih akata Akademije, dvije institucije posebno izdvajaju i pomenute su kao strateški partneri SANU, a to su ANURS i Matica Srpska.

– Tu nema nikakvog udruživanja koje bi bilo kome i iz bilo kojeg razloga moglo da smeta, naprotiv. Radi se o kulturnom prostoru koji mi želimo da obogatimo i svojim i tuđim iskustvima” – naveo je Kostić.

On je rekao da u ovoj godini dvije akademije imaju oko 15 projekata od kojih su neki aktivni, neki manje aktivni, te niz izložbi koje bi mogli međusobno da razmijene.

– Imamo civilizacijske izazove koji kucaju na svačija vrata, o kojima bismo mogli da razgovaramo – dodao je Kostić.

Navodeći da u okviru EU postoji proces SAPEA, koji znači da akademije dobijaju savjetodavne uloge, odnosno da se nauka uključi u donošenje političkih odluka, Kostić je ocijenio da bi o toj temi trebalo razmijeniti iskustva, s obzirom na to da su SANU i ANURS članovi zajednice evropskih akademija.

– Treba popričati i o tome na koji način akademije, izbjegavajući svaki oblik politizacije, treba da kao nacionalne institucije ispune tu ulogu davanja savjeta, koja ne obavezuje, ali bi mogla da pomogne – rekao je Kostić.

On je dodao da je i do sada tako nešto rađeno, ali da bi ovo bio jedan sistematizovan način koji bi podrazumijevao ozbiljniju komunikaciju, posebno u sferi obrazovanja, kulture, prosvjete, nauke, onih oblasti koje su inherentne akademijama ovog tipa.

Komentari

Plavi Telefon