Aleje i vile ogledalo Banjaluke


Drvoredi, zelene površine i objekti iz austrougarskog perioda krase dijelove ulica Kralja Petra Prvog Karađorđevića i Mladena Stojanovića i to je razlog zbog kojeg su te dvije ulice proglašene nacionalnim spomenicima.

Tu odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, a prema riječima predsjedavajućeg te komisije Gorana Milojevića, riječ je o ambijentalnim cjelinama koje čini deset vila iz austrougarskog perioda sa ozelenjenim dvorištima i ogradama.

– U to su uključeni i rekonstruisani objekat nekadašnje Evangelističke crkve sa dvorištem i ogradom, dva objekta u ulici Petra Kočića, zgrada Male stanice “Kraljev drum” i dio dvostrukog drvoreda u dijelovima obje ulice – naveo je Milojević.

Istakao je da se te cjeline odlikuju visokom ambijentalnom vrijednošću u okviru istorijskog urbanog jezgra Banjaluke.

– Dolaskom Austrougarske na tom potezu izgrađena je aleja sa drvoredima zasađenim 1885. godine, duž koje su za potrebe austrougarskih činovnika izgrađene vile sa ograđenim, ozelenjenim dvorištima – rekao je Milojević.

Naglasio je da urbano zelenilo, kao prepoznatljiv i karakterističan elemenat grada, predstavlja gradski prostor visoke ambijentalne i ekološke vrijednosti.

– Arhitektura i razvoj Banjaluke krajem 19. i početkom 20. vijeka čitljivi su u prostoru i u očuvanosti autentičnih elemenata na objektima pojedinačnih vila – naveo je Milojević.

Istoričar Zoran Pejašinović pozdravio je ovu odluku i izrazio zadovoljstvo što su pod zaštitu stavljene cjeline a ne sami objekti.

– To će omogućiti da što bolje bude očuvana autentičnost zgrada i onoga što ih okružuje, jer smo imali dosta primjera da spomenicima budu proglašeni objekti, a da u to ne bude uključena njihova okolina, što je dovodilo do problema. Drago mi je što je u Banjaluci to izbjegnuto. Sada su zaštićeni drvoredi koji su naslonjeni na park “Mladen Stojanović”, zajedno sa vilama prema kojima se pružaju duž Carskog druma, kako se nekada zvao drum kralja Petra – rekao je Pejašinović.

Naglasio je da su ono što Banjaluku čini jedinstvenom prije svega aleje i da je za njihov nastanak najzaslužniji general Alfred fon Jelson.

– Pod njegovim rukovodstvom uz glavne banjalučke ulice je do 1885. godine zasađeno 17 kilometara drvoreda sa oko 4.700 stabala – rekao je Pejašinović.

Prema njegovim riječima, aleje i objekti koji su nastali u austrougarsko doba, među kojima su Mala stanica, vile i ostale građevine, predstavljaju Evropu u Banjaluci.

V.d. direktora Turističke organizacije grada Banjaluka Ostoja Barašin je rekao da se znatan dio kulturnog nasljeđa Banjaluke, kako graditeljskog tako i prirodnog, nalazi u sada zaštićenim ulicama.

– Kada turisti dođu u grad uvijek traže da im pokažemo ono čime se ponosimo, a trenutno veliki dio objekata iz te kategorije se nalazi u tim ulicama – kazao je Barašin.

Naglasio je da je odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH zaista lijepa.

– To je znak da će biti očuvana njihova autentičnost i izgled te da u daljem procesu urbanizacije Banjaluke neće biti narušene njihove ambijentalne cjeline – naveo je Barašin.

Zaštita

Goran Milojević je objasnio da se na nacionalne spomenike primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije.

– To podrazumijeva da Vlada RS, putem svojih nadležnih organa, ulaže sve napore da preduzme odgovarajuće pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere neophodne za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika – kazao je Milojević.

Simbolika

Prema riječima Zorana Pejašinovića, ulice koje su proglašene nacionalnim spomenicima su ambijentalne cjeline koje imaju kulturološku i ideološku poruku.

– One povezuju dvije značajne ličnosti kralja Petra Prvog Karađorđevića i Mladena Stojanovića, koji predstavljaju dva suprotna tabora u našoj istoriji. Jedan je bio monarh, a drugi partizan i nekako su se fino pomirili u toj aleji – kazao je Pejašinović.

(glassrpske.com)

Komentari