Kako su opremljene policijske snage u BiH?


Može li BiH biti dio zajedničkog evropskog prostora kada je riječ o bezbjednosti? To, pored ostalog, zavisi od kvaliteta opreme i naoružanja policijskih snaga.

U Evropi se sve češće govori o „zajedničkom sigurnosnom sistemu”, posebno kada je riječ o antiterorističkom djelovanju. I Bosna i Hercegovina, koja namjerava da postane članica EU, u perspektivi bi trebalo da postane dio tog sistema, iako aktuelne prilike već nalažu zajedničko djelovanje u mnogim slučajevima. Stručnjaci tvrde da kvalitetne policijske saradnje između EU i njenih rubnih dijelova ne može biti bez adekvatne opreme i naoružanja.

U BiH su policijske jedinice u nadležnosti kantona, entiteta i države, pa je i opremljenost policijskih struktura raznolika. Oprema kojom raspolaže policija u Kantonu Sarajevo ipak nije na nivou opreme policija iz EU, kaže za DW predsjednik Upravnog odbora Sindikata policije Kantona Sarajevo Mirza Hadžiabdić. On podsjeća da BiH nije u vrhu razvijenih evropskih zemalja tako da država, entiteti i kantoni imaju ograničena sredstva za nabavku adekvatne policijske opreme i naoružanja.

„Ipak, uvažavajući sve te društveno-ekonomske parametre u kojima djelujemo, imamo opremu koja na neki način zadovoljava osnovne potrebe policijskih službenika. Naravno, sindikat prati sve aktivnosti i inicira podizanje nivoa kvaliteta opreme i naoružanja. Siguran sam da treba učiniti više kada je riječ o ličnoj opremi policijskih službenika. Lično naoružanje je na prilično dobrom nivou, ali bi zaštita policijskih službenika na terenu mogla biti bolja. Tu, prvenstveno, mislim na zaštitne prsluke. Naime, smatram da bi svaki policijski službenik morao imati jedan zaštitni prsluk, što nije slučaj sa pripadnicima policije Kantona Sarajevo”, kaže Hadžiabdić.

Na „zadovoljavajućem” nivou

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Jasmin Ahić smatra da je standarni dio opreme i naoružanja policijskih snaga u BiH na zadovoljavajućem nivou.

„Praksa je pokazala da i specijalne policijske jedinice u BiH imaju dobru opremu, iako kvalitet standardne opreme zavisi i od budžeta lokalnih zajednica, odnosno kantona ili entiteta. I rezultati na međunarodnim takmičenjima, poput onih koje organiziraju Internacionalna policijska asocijacija ili Europol, potvrdili su da policijske jedinice iz BiH imaju dobru opremu i postižu zavidne rezultate”, kaže za DW profesor Ahić.

To, međutim, nije slučaj kada je riječ o sofisticiranijoj opremi, posebno onoj za suzbijanje većih uličnih nemira, upozorava on.

„Na protestima 2014. godine vidjeli smo da Policija Kantona Sarajevo ima zastarjelu opremu za djelovanje u takvim situacijama. Nije bilo vodenih topova i druge opreme neophodne za suzbijanje pojedinih formi demonstracija koje su, nažalost, prerasle u nasilje što je na kraju rezultiralo i paljenjem objekata, poput državnog arhiva”, kaže Ahić.

Video-nadzor i antiterorističko djelovanje

On upozorava i na probleme sa video-nadzorima u većim bosanskohercegovačkim gradovima.

„Imamo situacije da su neki manji gradovi, na primjer u Hercegovini, u potpunosti pokriveni video-nadzorom, dok su u Sarajevu video-nadzorom pokrivene samo određene saobraćajnice, odnosno raskrsnice. BiH u tom smislu kasni za susjedima, Srbijom ili Hrvatskom, koje već uvode opremu za prepoznavanje registracijskih oznaka koja je povezana sa bazom kaznenih evidencija. Ima, međutim, i pozitivnih primjera. U Zeničko-dobojskom kantonu u tunelima se uvodi video-nadzor tako da je nedavno, samo u jednom danu, registrirano 6.000 prekoračenja brzine u tunelu ‘Prvi mart’. Dobre rezultate dalo je i korištenje dronova prije četiri mjeseca kada su na području Zenice otkrivene plantaže kanabisa”, kaže sarajevski profesor.

Ahić smatra da sve policijske agencije u BiH, uključujući SIPA (Državnu agenciju za istrage i zaštitu) imaju kvalitetnu opremu za antiterorističko djelovanje, uključujući opremu za prikupljanje i obradu podataka.

„Tu, siguran sam, možemo računati i na podršku partnera iz međunarodne zajednice. U tom smislu, imamo opremu, kvalitetan kadar i volju da suzbijemo svaku vrstu terorističke pretnje, odnosno da na tom planu postignemo najbolje rezultate. Problem je u preklapanju nadležnosti. Borba protiv terorizma u nadležnosti je i države i entiteta i ta podijeljena nadležnost u sistemu koordinacije može prouzrokovati određene probleme. U policijskoj hijerarhiji primjenjuje se standard naredbe, a koordinacija može biti komplikovana u slučajevima kada je neophodno hitno reagovanje, posebnu pri suzbijanju terorističkih aktivnosti. Dakle, uvijek neko može prebaciti lopticu na ‘tuđi teren’. U tom smislu, policijska reforma u BiH nije dala najbolje rezultate”, zaključuje profesor Jasmin Ahić.

Evropska policijska unija (krovno udruženje evropskih policijskih sindikata) nedavno je sprovela online istraživanje među pripadnicima 15 evropskih zemalja. Jedan od zaključaka je da zapadnoevropske zemlje imaju dobro opremljene policijske snage, dok Bugarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj i BiH još uvijek nedostaje i najjednostavnija oprema.

Komentari