Tvorac crvenih kioska dobio nagradu za životno djelo


Čuveni crveni kiosci koji su krasili gotovo sve gradove u SFRJ ostali su urezani u sjećanje svih koji pamte čuvena dobra Titova vremena.

Potpuno zasluženo, njihov tvorac slovenački arhitekta Saša Janez Mahtig dobio je priznanje od Udruženja dizajnera Slovenije za životno djelo.

Naime, kako piše sajt Gradnja. rs, ovaj dizajner, arhitekta i umjetnik krajem 2017. godine dobio najprestižniju nagradu koju dodjeljuje Društvo dizajnera Slovenije (DOS), prenosi Cdm.

Na ceremoniji dodjela nagrade, predsjednik DOS-a Jurij Dobrila rekao je između ostalog: “Saša predstavlja prepoznatljivog dizajnera na našoj sceni više od pola vijeka, osobu koja razumije arhitekturu i razumije dizajn, ali je u isto vrijeme to je osoba koja je svijesna činjenice da je samo jedna generacija previše mala da bi jedno društvo doživjelo civilizacijski nivo”.

Sašino ime je poznato i široj javnosti, što nije tipično za dizajnere u Sloveniji. Njegov rad nikada nije bio tipičan, naprotiv, često je predstavljao prekretnicu u oblasti dizajna u Sloveniji, a već kao student Arhitektonskog fakulteta Mahtig je pokretao dijaloge o arhitektonskoj i dizajnerskoj profesiji i tražio odgovore za društvene probleme.

Od novinarnice do poslastičarnice

Ovaj ugledni arhitekta je 1966. godine dizajnirao je mikroarhitektonski modularni objekat, legendarni crveni kiosk K67, koji je postao dio ulice svakog grada u Jugoslaviji ali i šire.

Njegova svrha bila je raznovrsna: počev od prodavnica namirnica, preko novinarnica i poslastičarnica pa sve do stanica za žičare na planinama ali i za kućicu za graničnu policiju.

U teoriji, sistem K67 je omogućavao neograničen broj varijacija za uklapanje modula.

Do 1999. godine, kada je proizvodnja kioska K67 prestala, proizvedeno je 7 500 jedinica ovog kioska.

Dok je većina ostala u Jugoslaviji, veliki broj ovih kioska izvezen je u inostranstvo, između ostalog u Poljsku, Irak, Keniju, Novi Zeland, Japan, bivše zemlje Sovjetskog Saveza, ali i u SAD.

Kiosk K67 je postao i dio stalne postavke prestižnog Muzeja savremene umjetnosti u Njujorku MoMA.

Služio je i kao trafika, poslastičarnica, stanica za žičare na planinama ali i kao kućica za graničnu policiju.

(Avaz)

Komentari

Plavi Telefon