Grčka spremna da prizna Kosovo?


Grčka je, iz nekoliko razloga, spremna da prizna Kosovo ukoliko to zatraži Vašington.

Ekonomski razlog se navodi kao jedan od najvećih  zbog pritiska koji dolazi iz EU i Nemačke.

Drugi ozbiljan razlog je bezbjednosni, zbog aspiracija Albanaca, ali i Turaka ka grčkoj teritoriji. Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose kaže da se iza pregovora o imenu Makedonije našlo i pitanje priznanja Kosova.

Janjić napominje da Vašington i NATO-a u okviru nove politike Donalda Trampa, jačaju svoj pritisak i u ekonomskom i političkom smislu. On ističe da je Trampu jedan od prioriteta jačanje Amerike na Balkanu i potiskivanje Rusije pa je sigurno da će NATO ući u tu ulogu.

– Sadašnje vlade Makedonije i Grčke žele da riješe problem koji imaju, jer ne možete biti član NATO-a ako imate problem sa nekom od članica. To što postoji snažna opozicija, neće ništa promijeniti, kao ni same demonstracije desnice u Grčkoj – uvjeren je Janjić, uz napomenu, da ti događaji mogu samo da povećaju cijenu koju će Grčka tražiti od Amerike za ovu, kako je rekao “uslugu”.

Na pitanje zašto bi Grčka priznala Kosovo baš sada, Janjić kao odgovor navodi nekoliko razloga: ekonomsku pomoć koju bi dobila od Amerike i veoma bitan bezbjednosni aspekat.

– Grčku su toliko ekonomski pritisle EU i Njemačka, da ona ne može da diše. Atina sad traži prostor u kome bi sebi, između ostalog, mogla da olakša i ekonomsku situaciju. Grci su sve političke procese do sada završavali vrlo pragmatičnom izračunatom cijenom. Nema razloga da to ne bude i ovoga puta. Druga stvar je sama bezbjednost Grčke. Ako se ne zatvori pitanje Makedonije, otvara se albanska pretenzija, a ona targetira i Epir, odnosno dio Čamerije (oblast naseljena Albancima). Grci će i zbog toga htjeti da zatvore ovo pitanje. Treća stvar je Turska, jer je grčkom nacionalizmu prvi neprijatelj ta zemlja. Grci vide da su pozicije Turske poljuljane u NATO-u, a njima je saradnja sa Amerikancima dragocjena zbog odbrane statusa zamrznutog konflikta na Kipru. Sve ovo Grci moraju da rješavaju uz pojačanu saradnju sa Amerikancima, jer su i Turci i Grci u NATO alijansi – napominje Janjić.

On smatra da ne bi smjelo da se zaboravi da u Grčkoj radi stalno ili privremeno oko 700 000 Albanaca, a da je njih još oko 150 000 u kretanju na relaciji Makedonija-Kosovo-Albanija-Grčka. To je, po njegovim riječima, jaka dijaspora, tačnije lobi, a javnost Grčke ih je u posljednjih desetak godina prihvatila kao činjenicu. Janjić kaže da bi priznavanje Kosova od strane Grčke za Ameriku bila ogromna usluga.

Saša Borojević, spoljnopolitički komentator, podseća na dokument agencije CIA, u kome je novčano izvedena vrijednost Kosova u odnosu na Srbiju. U tom dokumentu, kako navodi, piše da Kosovo sa svim rudnim bogatstvima vrijedi oko 500 milijardi dolara, dok ostatak Srbije sa Vojvodinom, negdje oko 200 milijardi.

– Americi je, u ovom segmentu, bilo izuzetno bitno da isfinansira grčke dugove kako bi uspjeli kroz Kosovo da naprave Veliku Albaniju, a to je nešto čega se Grci i te kako plaše. Jer kada priznate Makedoniju sa većinskim albanskim stanovništvom, vi sutra imate problem da će Velika Albanija tražiti i dio Grčke – navodi Borojević.

U slučaju da se desi da Grčka, kao najveća pravoslavna država u ovom regionu, pod pritiskom ili odlukom njihove vlasti, ipak prizna Kosovo, Borojević smatra da bi to značilo razbijanje velikog pravoslavnog bloka. A to bi, kako kaže moglo da ugrozi i njihovo poslovanje sa Kinezima, s obzirom da je ova država kupila luke u Grčkoj, a i finansira brze pruge ka Srbiji.

Podsjetimo, pregovori oko imena Makedonije ušli su, prema izjavama zvaničnika iz Atine i Skoplja, u završnu fazu, a o tome bi konačan sud trebalo da daju dvije suprotstavljene strane. Njima u tome pomaže specijalni izaslanik, američki diplomata Metju Nimic, koji je posljednjih dana intenzicvirao posjete Makedoniji i Grčkoj.

Na cjelokupan tok pregovora svakako da ima uticaja i Strategija EU za proširenje na Zapadni Balkan koja će danas biti predstavljena u Briselu, a u kojoj se, kako je do sada objavljivano u medijima, “lome koplja” oko formulacije rješavanja odnosa Beograda i Prištine.

Komentari