Šta znači i kako je nastao izraz “novinarska patka”


Novinarska patka je izraz znači namjerno krivotvorena, lažna vijest, odnosno dezinformacija. Postoje tri objašnjenja kako je nastao.

Po jednom, najmanje verovatnom, taj izraz potiče od skraćenice NT (od latinskog non testatum, što znači „nije provjereno”), kojom su, navodno, u novinskim redakcijama obilježavali sumnjive i neprovjerene tekstove dospjele sa raznih strana (iz nepotvrđenih izvora). Pošto se latinska skraćenica NT čita „en te”, a tako upravo u njemačkom jeziku glasi naziv za patku (Ente), svaka neprovjerena vijest prozvana je patkom. Po toj pretpostavci, dakle, moglo bi se zaključiti da je novinarska patka došla u naš jezik iz njemačkog.

Možda je ona kao izraz i došla iz toga jezika, ili preko toga jezika, ali su putevi njenog nastanka ipak mnogo duži i zamršeniji. U knjizi Iz života riječi Edvard Vartanj raspreda ovu priču:

„Željeći da se naruga lakovjernoj čitalačkoj publici, poznati belgijski humorista Kornelisen lansirao je vijest o proždrljivim patkama. Javio je kako je neki narednik kupio dvadeset pataka i naredio da se jedna od njih odmah zakolje i sva (sa kostima i perjem) isjecka na sitne komadiće kako bi njome nahranio ostale patke. Poslije nekoliko minuta to je učinio i sa drugom, pa sa trećom, četvrtom… i tako redom do devetnaeste.

Na taj način je dvadeseta patka proždrla devetnaest svojih drugarica. Tu besmislenu vijest o proždrljivosti pataka prenijeli su i drugi listovi, pa se poslije o tome danima pričalo. Autor je, naravno, nakon izvjesnog vremena otkrio tajnu svog ’naučnog eksperimenta’ i time se narugao lakovjernim čitaocima i žutoj štampi.”

Slučaj je potom zaboravljen, ali se od tada, kako misli Vartanj, svaka lažna vijest u novinama naziva novinarskom patkom. Zanimljivo je da je mnogo godina kasnije jedan američki list objavio istu vijest. Rezultat je opet bio isti: laž o proždrljivim patkama primljena je sa velikim zanimanjem. Nema razloga da se sumnja u tu Vartanjevu verziju, da se smatra kako je njegova priča o naredniku i patkama izmišljena, tj. da je i ona sama novinarska patka. Ipak treba reći da je patkau značenju lažna vijest, izmišljotina, postojala mnogo prije pomenutog napisa belgijskog novinara.

U jednom etimološkom rječniku francuskog jezika stoji da je reč canard, u značenju „patka”, izvedena od glagola caner, što znači „gakati”, „kvakati”. Značenje lažna vijest zabeilježeno je već 1750. godine; ono dolazi od izraza vendre des canards a moitie (doslovno: „prodavati patke napola”), koji je zabilježen u XVI vijeku, a odatle pak dormer des canards a quelqu’un („izneveriti čija očekivanja”) – od kraja XVII do sredine XIX vijeka.

Dictionnaire universel de la langue francaise bilježi 1834. riječ canard sa značenjem „lažna vijest”, a 1842. Akademijin rječnik dodaje značenje „letak” i „loše novine”.

U njemačkom jeziku Ente („patka”) sa posebnim značenjem novinarska laž sreće se od 1850. po uzoru na francusko canard. No još u XVI vijeku postojao je izraz blaue Ente (doslovno: „plave patke”) u značenju „laži”. Taj se izraz razvio iz priče o nekakvim izmišljenim plavim patkama, koje je, navodno, neko vidio pa je o tome naokolo lagao.

Svi ti podaci pokazuju da izraz novinarska patka ima dugu i zanimljivu istoriju: od francuske riječi canard, kojom Francuzi i danas označavaju lažnu vijest ili izmišljotinu, preko njemačkog Ente, i još ranijeg blaue Ente, u istom značenju, do ustaljivanja toga izraza u našem jeziku, proteklo je više vjekova, piše Opšte obrazovanje.

Po tome bi se moglo reći da su laži i izmišljotine vječne i da se svugdje po svijetu prenose na isti način. Kojim je putem izraz novinarska patka stigao u srpsku novinarsku terminologiju, direktno iz francuskog jezika, ili preko njemačkog, nije toliko važno, bar ne za njegovo objašnjenje. Važno je da se zna šta on znači i da se pomoću njega mogu razlučiti laži i podmetanja od istinske, ozbiljne novinske informacije.

Komentari