U Jadran stigle nove opasne vrste ajkula


Zbog zagrijvanja u Jadranu su sve brojnije invazivne vrste, inače neuobičajene za to podneblje. Tako su u posljednjih nekoliko godina u Jadran stigli oštrozubi gušter, afrički kostorog, naduvana riba i slične vrste.

Prošle nedjelje svijet je obišla vijest o napadu morskog psa na češkog državljanina koji je sa porodicom ljetovao na Crvenom moru u Egiptu. Njegovo tijelo je pronađeno na plaži Marsa Alam, a lokalni stanovnici upozoravaju kako nije pametno plivati daleko jer je mogućnost od napada sve veća.

Ajkula je nedavno doplivala u plićak poznatog španskog ljetovališta Majorke. Nimalo ugodan prizor rastjerao je turiste iz mora i s plaže, a spasioci su morali da je transportuju dalje od obale.

Poznati su nam i prizori iz Masačusetsa gdje se ajkule redovno viđaju. Neke od njih napadaju ljude, a neke uopšte ne reaguju na njih.

Nakon svega, posebno nakon upozorenja naučnika o uticaju porasta temperatura mora na život u njemu, ne možemo a da se ne zapitamo šta se to događa sa ajkulama.

Prema nekim podacima, temperatura Jadranskog mora u posljednjih desetak godina prosječno se povećala za 1,2 stepena, rekao je za hrvatski portal „24 sata“ Alen Soldo, stručnjak sa Odeljenja za studije mora Univerziteta u Splitu.

Zbog zagrijavanja u Jadranu su sve brojnije invazivne vrste, inače neuobičajene za to podneblje. Tako su u posljednjih nekoliko godina u Jadran stigli oštrozubi gušter, afrički kostorog, naduvana riba i slične vrste.

Povećanje temperature mora i povećanje njegovog saliniteta utiču na obogaćivanje Jadrana novim vrstama. Iz Crvenog mora odlaze u Mediteran, a onda ka Jadranu, kaže Soldo.

„Podaci pokazuju da nedeljno jedna nova vrsta iz Crvenog mora dođe u Mediteran. Pri tome nije riječ samo o ribama, nego i o koralima i glavonošcima. Rast temperature mora utiče i na promjenu životnih navika ajkula. Inače, broj morskih pasa svugde u svijetu opada, pa danas ima oko 500 vrsta, od čega u Jadranskom moru obitava 28 vrsta“, objašnjava Soldo.

„Morski psi spadaju u predatore, vrstu koju karakteriše dug život, kasno polno sazrijevanje i mali broj mladih. S obzirom na to, nisu u stanju da se odupru preintenzivnom ulovu. Čovjek im je glavni neprijatelj“, kaže Soldo i dodaje kako zagrijavanje temperature mora posredno utiče na njih.

„Na područja gdje je nekada bila određena temperatura, morski psi sad više neće dolaziti jer temperatura raste. Zbog temperaturnih razlika u okolini dolazi do poremećaja u migracijama ajkula. Traže temperature koje im odgovaraju“, objašnjava sagovornik „24 sata“.

U toplijem moru ajkule moraju da obilaze određena područja u potrazi za hranom. Prije su znali gdje postoji određeni ulov, a sad moraju da istražuju gdje je hrana, pa prate nova jata na drugim mjestima.

„Zagrijavanje mora definitivno stvara poremećaj u životu ajkula“, tvrdi Soldo.

U Jadranu mogu da se vide velike bijele ajkule, vrhunski predatori među svojom vrstom.

“Velika bijela ajkula podnosi različite temperaturne raspone. U Jadranu je vezana isključivo za jata tuna. Kako se jata budu kretala, tako će i bijele ajkule”, objašnjava Soldo i dodaje kako je ta vrsta povremeni stanovnik Jadranskog mora, inače najsjevernijeg i najhladnijeg mora Mediterana.

Morski psi, korali, ribe i ostale morske vrste u Jadran dolaze zbog proširenja Sueckog kanala, čime je omogućen veći protok vode u Mediteran. Neke pridošle vrste, poput kirnje i njenih srodnika, uvelike su se raširile po srednjem i južnom Jadranu.

“Problem je što mi tu ne možemo ništa. Previše je varijabli na koje ne možemo da utičemo”, zaključuje Soldo.

Komentari