Crnu Goru za četiri godine napustilo više od stotinu doktora


Javni zdravstveni sistem Crne Gore nalazi se pred velikim izazovom – kako zaustaviti trend odlazaka doktora? Stariji doktori sve više se odlučuju za rad u privatnim klinikama, dok oni mlađi i tek svršeni diplomci medicine nerijetko biraju inostranstvo. Prema podacima Sindikata doktora medicine, u posljednje četiri godine 101 doktor je napustio javni zdravstveni sistem Crne Gore, prenosi Anadolija.

Samo u ovoj sedmici, dva doktora su otišla iz crnogorskog zdravstvenog sistema, što je za malu državu poput Crne Gore veliki gubitak. Kako je saopšteno iz Sindikata doktora medicine, Klinički centar Crne Gore napustio je dr. Velimir Milošević, internista i jedini gastroenterolog koji je radio diagnostičko-terapijsku proceduru ERCP. Milošević je svoj novi angažman pronašao u Sloveniji.

U crnogorskom zdravstvenom sistemu radi oko 220 ljekara na 100.000 stanovnika. Prema standardima EU, potreban broj doktora je 335 na 100.000 stanovnika. Procjena je da zdravstvu u Crnoj Gori fali oko 700 ljekara.

Niske zarade, loši uslovi rada

Milena Popović Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore, u razgovoru za AA ističe da prema podacima koje je prikupio Sindikat, u posljednje četiri godine javni zdravstveni sistem napustio je 101 doktor.

“Vjerujemo da je taj broj veći. Sindikat doktora medicine Crne Gore već neko vrijeme upozorava da će zbog odliva ljekarskog kadra funkcionisanje javnih ustanova uskoro biti ugroženo. Podsjećamo, za školovanje jednog doktora medicine država izdvoji oko 20.000 evra, dok stvaranje doktora specijaliste državu košta oko 100.000 evra i na kraju bivaju prepušteni sami sebi. Apelujemo na Vladu, građane, civilni sektor da se uključe, jer ovo nije samo problem doktora, ovo je borba za očuvanje osnovnih ljudskih prava zagarantovanih Ustavom, prava na zdravstvenu zaštitu”, kaže Popović Samardžić.

Ona ocjenjuje da je cjelokupno stanje u zdravstvu dovelo do nagomilavanja ogromnog nezadovoljstva među doktorima, među kojima se odvija jedna vrsta tihog bunta u vidu sve većeg odliva kadra.

“Razlozi njihovog odlaska su niske zarade, loši uslovi rada, loša organizacija posla, nedostatak protokola i normativa, visoki rizici s kojima se nose zbog prethodno navedenog, međuljudski odnosi, privilegovanje pri dodjeli specijalizacija i usavršavanja, nemogućnost napredovanja, loši odnosi s menadžmentom, neriješeno stambeno pitanje”, kaže Popović Samaržić i dodaje da doktori iz Crne Gore mahom odlaze u Sloveniju i Njemačku, ali isto tako i u Francusku, Veliku Britaniju, Švedsku, Norvešku, Austriju.

“U svim tim zemljama naš kadar se cijeni, samo mi ne pokazujemo interes u očuvanju naših mladih, a ni iskusnih doktora”, ocjenjuje Popović Samardžić.

Kao jedan od brojnih problema, ona navodi i to da ldoktori ne samo da nisu cijenjeni već su vrlo nedobronamjerno etiketirani kao najkorumpiraniji dio društva.

“Često su i meta napada nezadovoljnih pacijenata, koji se zbog nezadovoljstva sistemom upravo najlakše obrušavaju na doktore. Rijetki su primjeri i među samim našim pacijentima koji će jednako snažno kritiku koju upućuju doktorima uputiti na adrese koje zapravo kreiraju ovakav zdravstveni sistem. Nesvjesni štete koju time nanose cijelom društvu, lišeni su društvene odgovornosti za stvaranje ambijenta u kom je nepoželjno i nesigurno biti ljekar”, poručuje predsjednica Sindikata doktora Crne Gore.

Društvo bez doktora
Da je crnogorsko zdravstvo u krizi, saglasan je i predsjednik Doktorske komore Crne Gore dr. Aleksandar Mugoša. On je za Anadoliju kazao da je zdravstveni sistem kompleksan i sve u njemu je povezano.

“Naš zdravstveni sistem je u dubokoj krizi koja prijeti da se pretvori u nešto mnogo gore, od čega se društvo vjerovatno neće oporaviti. Dakle, polako, ali sigurno krenuli smo ka društvu bez doktora ili društvu bez dobrih doktora. Razlozi krize su brojni. Glavni razlog i generator svih problema u zdravstvenom sistemu je ogromna nesrazmjera između prava građana, kad je obim zdravstvenih usluga koji idu na teret fonda zdravstva u pitanju, resursa, kada su u pitanju kadar, prostor i oprema i finansijskih sredstava koje država izdvaja za ostvarivanje zdravstvenih prava građana. Iz pomenutog razloga, umjesto zdravlja za sve, došli smo u situaciju da možemo na pravi način pomoći manjem procentu građana, što logično izaziva njihovo nepovjerenje”, kaže Mugoša.

On ističe da se to nepovjerenje pokazuje na način što građani godišnje potroše više od 100 miliona evra kupujući ljekove u privatnih apotekama, plaćajući liječenje u privatnim zdravstvenim ustanovama, liječeći se van zemlje.

“Posebno je izraženo nepovjerenje građana prema doktorima. Takvo nepovjerenje logično dolazi i sa druge strane. Iz tog razloga, doktori su počeli da izbjegavaju pretjeranu odgovornost koju im je društvo nametnulo”, kaže Mugoša i ističe primjer ukidanja dežurstava i prekovremenog rada za doktore specijaliste koji dolaze iz drugih ustanova.

“Na kraju, šta se drugo može očekivati od izabranih ljekara koji za sat vremena dopunskog rada nakon završenog radnog vremena dobiju 2,8 evra. Šta da očekujemo od starijih ljekara, prije svega onih koji se bave liječenjem najtežih pacijenata, kada ih hapse kao kriminalce i osuđuju na zatvorske kazne”, nezadovoljan je Mugoša na aktuelno stanje u sistemu zdravstva.

Klinički centar raspisuje specijalizacije

Najviše ljekara procentualno odlazi iz Kliničkog centra Crne Gore, koji je najveća zdravstvena ustanova u državi. Iz ove institucije su za AA saopštili da doktori, kao i svi ostali, imaju pravo da po sopstvenoj želji izaberu institucije u kojima će da rade, u okviru javnog zdravstvenog sistema, u privatnim zdravstvenim ustanovama ili zdravstvenim centrima van Crne Gore.

“Takvih primjera ima i uvijek ih je bilo, ne samo u Kliničkom centru i u Crnoj Gori, već svuda u svijetu. Međutim, Klinički centar u kontinuitetu prati i detaljno analizira kadrovske potencijale u ustanovi, na osnovu čega je napravljen dugoročni plan ljudskih resursa, tako da se odlazak pojedinih ljekara, različitih specijalnosti, nadomještava raspisivanjem potrebnog broja specijalizacija. Tako se trenutno na specijalizaciji nalaze 173 doktora, a u toku je procedura za odobravanje specijalizacija za još 39 doktora. Nakon završenog specijalističkog staža i položenog specijalističkog ispita, doktori se vraćaju u zdravstvenu ustanovu koja ih je uputila na stručno usavršavanje”, saopšteno je iz PR službe KCCG.

Prema njihovim podacima, u posljednjih šest godina iz Kliničkog centra Crne Gore su otišla 42 ljekara, od čega 15 u penziju, jedan u Dom zdravlja Danilovgrad, jedan u CALIMS, tri na Medicinski fakultet, šest u inostranstvo.

“Dakle, uglavnom se radi o migracijama unutar zdravstvenog sistema. Takođe, 17 doktora je nastavilo svoj radni angažman u privatnim zdravstvenim ustanovama, od kojih je većina u mreži javnih zdravstvenih ustanova, dok je određeni broj ljekara sa primarnog nivoa prešao na sekundarni ili su svoj radni angažman nastavili u KCCG. Posebno nas raduje činjenica da sve više doktora iz privatnog sektora i zdravstvenih centara regiona iskazuje interesovanje za radni angažman u KCCG. Sve navedene činjenice ukazuju da Klinički centar Crne Gore normalno funkcioniše i da u našoj ustanovi rade kvalitetni, obrazovani i stručni doktori, koji prate i primjenjuju savremene medicinske doktrine”, kažu u KCCG.

Vlada Crne Gore da se uključi

S druge strane, u rješavanju problema odlaska doktora, u Sindikatu doktora medicine očekuju da se Vlada Crne Gore aktivno uključi.

“Očekujemo da se naprave neophodne kadrovske promjene počev od Ministarstva zdravlja. Najnovije kadrovske promjene u menadžmentu Kliničkog centra djeluju ohrabrujuće na nas. Poboljšanje socio-ekonomskog statusa ljekara mora biti prva stepenica u rješavanju nagomilanih problema u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Nadamo se pregovorima s donosiocima odluka”, poručeno je iz Sindikata doktora medicine Crne Gore.

(Anadolija)

Komentari