Svjetska banka: U BiH nije lako biti ni dijete


Dijete rođeno danas u BiH ima 62 odsto šanse da ostvari punu produktivnost, jedno od desetoro djece imaće poteškoće u razvoju, a obrazovni sistem ne pruža dovoljan kvalitet, neke su od ocjena u novoj studiji Svjetske banke o indeksu ljudskog kapitala.

Prema ovim kriterijumima, BiH se nalazi na 58. mjestu u svijetu od ukupno 157 rangiranih zemalja. Srbija je rangirana veoma visoko, na 27. mjestu, dok je Slovenija na 13. mjestu. Hrvatska se nalazi na 36. mjestu, Crna Gora na 59, a Makedonija na 88. mjestu.

Ovaj indeks Svjetska banka računa na osnovu vjerovatnoće da će dijete preživjeti petu godinu, upisa u školu, kvaliteta učenja, zdravog razvoja i šanse dosezanja zrelije životne dobi.

Sudeći prema njihovim podacima, šanse za najbolje izglede u našem regionu imaju djeca u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj, dok su dječje šanse u BiH na nivou šansi u Albaniji i Crnoj Gori. Od BiH gore je biti dijete jedino u Makedoniji i na Kosovu.

Iako dijete u BiH dovoljno godina provede u školi do 18. godine, Svjetska banka ističe da je kvalitet obrazovanja slabiji i da, kad se uračuna koliko djeca stvarno mogu naučiti, u školi provedu efektivno 8,6 godina od 11,7 koliko idu u školu.

U BiH će, prema ovim podacima, 91 odsto petnaestogodišnjaka doživjeti 60. godinu, a ta statistika obuhvata skup svih mogućih fatalnih i nefatalnih zdravstvenih ishoda s kojima će se dijete rođeno danas suočiti kao odrasla osoba pod trenutnim okolnostima.

Zanimljivo je da u BiH djevojčice imaju nešto bolje šanse da postignu uspjeh od dječaka. Naime, djevojčice imaju nešto bolje šanse da dožive šezdesetu, a imaju i veću efektivnu mogućnost sticanja znanja u školi.

Iako djeca u BiH imaju manje šanse za uspjeh od većine zemalja u regionu, Svjetska banka opaža da su šanse bolje u odnosu na zaradu. To znači da djeca u porodicama s nižim prihodima u BiH imaju veće šanse za uspjeh nego djeca u porodicama sa sličnim prihodima u drugim zemljama regiona.

Aleksandar Milić, psiholog, kaže da djeca u BiH ni po jednom osnovnom kriterijumu kvaliteta života i potencijala da se formiraju kao ličnost ne zaostaju u odnosu na svoje zapadnoevropske vršnjake.

Iako priznaje da postoji značajna ekonomska prednost u zemljama Zapada, praktični podaci pokazuju da djeca sa našeg podneblja dobro uspijevaju u životu.

“U komparaciji uspjeha naše djece od perioda poslije rata pa naovamo, ona prednjače u svojoj efikasnosti kada se nađu u zapadnim zemljama”, rekao je on.

U ostatku Evrope, naši uslovi su slični uslovima u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Turskoj, Ukrajini, Moldaviji i zemljama Kavkaza, dok je Rusija u višoj zoni u odnosu na ove zemlje.

Očekivano, najbolji skor imaju nordijske zemlje, Finska, Švedska, Danska i Norveška, a Zapadna Evropa, uključujući i Njemačku, takođe ima veoma visok skor. Najgore je biti dijete u afričkim zemljama, kao na primjer u Nigeriji. U toj zemlji svako deseto dijete ne doživi petu godinu, efektivno provede u školi oko četiri godine, 56 odsto djece ima neki oblik otežanog razvoja, a 65 odsto ih preživi 60. godinu.

Najbolje rangirana zemlja svijeta je Singapur, dok su iza njega Južna Koreja, Japan, Hong Kong i Finska. Najgore su plasirani Čad, Južni Sudan, Nigerija, Mali i Liberija.

Zanimljivo je da je Indija izrazila protest prema Svjetskoj banci, negodujući zbog niskog skora koji su dobili. Naime, Svjetska banka ih je stavila na 115. mjesto, što znači da dijete u Indiji ima relativno loše izglede da dosegne punu produktivnost kao odrasla osoba.

Indijska vlada je izdala saopštenje da će ignorisati ovaj indeks i da će nastaviti svoje “programe koji oduzimaju dah”, kako bi “transformisali kvalitet i lakoću života za svu svoju djecu”.

Mjesto na svjetskoj rang-listi

58 BiH

27 Srbija

13 Slovenija

36 Hrvatska

59 Crna Gora

88 Makedonija

(nezavisne.com)

Komentari