Zašto se kaže “Ni po babu, ni po stričevima”

Izvještaj OEBS-a o manjkavosti bh. pravosuđa: Dižu i potvrđuju optužnice bez dokaza

Optužnice s nekvalitetnim i bez adekvatnih dokaza, neujednačenost izrečenih kazni, potvrđivanje optužnica koje treba da budu odbijene i vraćene na doradu i presude bez jasnog obrazloženja samo su neki od nedostataka kada je u pitanju sposobnost pravosuđa u Bosni i Hercegovini da se obračuna s krivičnim djelima korupcije.

Ovo se navodi u izvještaju OEBS-a, koji se bavio procjenom potreba pravosuđa u procesuiranju korupcije, a kroz praćenje rada na konkretnim krivičnim predmetima u vezi s korupcijom.

Iz izvještaja se može zaključiti da korupcija u BiH predstavlja značajnu prijetnju dugoročnoj stabilnosti zemlje i vladavini prava jer sprečava društveni, ekonomski i politički napredak, te da je “odgovor pravosuđa na korupciju u BiH daleko od zadovoljavajućeg”.

“U pojedinim složenim i teškim predmetima sudije su izrekle kazne ispod zakonski propisanog minimuma bez odgovarajućeg obrazloženja”, navedeno je, između ostalog, u izvještaju.

Kao primjer u vezi s kaznama manjim od zakonskih naveden je slučaj Tihomira Gligorića, bivšeg direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, koji je, i pored zakonskog minimuma od godinu dana, osuđen na šest mjeseci zatvora.

Ono što zabrinjava jeste i to da su u predmetima visoke korupcije, u kojima su uglavnom osumnjičeni visokopozicionirani zvaničnici i gdje je šteta veća od 200.000 KM, u većini slučajeva donesene oslobađajuće presude, dok su u onim slučajevima niske ili administrativne korupcije uglavnom osuđujuće.

Takođe, iz izvještaja se može zaključiti i to da po pitanju kazni sudovi ne presuđuju isto pa, recimo, imamo slučaj da su dva zvaničnika “Bobar osiguranja” priznala krivicu i osuđena na šest mjeseci iako je šteta pričinjena oštećenima bila veća od osam miliona KM, dok su, sa druge strane, Mersad Šerifović i Suad Čamdžić osuđeni na po dvije godine zatvora i kaznu od po 18.000 KM zato što su bili posrednici i ministru poljoprivrede predavali mito od oko 800.000 KM.

“Upadljiva neujednačenost između kazni negativno utiče ne samo na odvraćajući efekat krivičnog prava, već i na princip jednakosti pred zakonom, a narušava se i povjerenje građana u vladavinu zakona”, navedeno je u izvještaju.

U svojoj kolumni Branko Perić, sudija Suda BiH, na temu ovog izvještaja, između ostalog, napisao je da je predstavljanje tog izvještaja nedavno u Sarajevu bila “svojevrsna prezentacija stanja u pravosuđu i očigledan dokaz kako je sistemska korupcija ušla u pravosuđe i učinila ga potpuno nesposobnim da se bavi korupcijom”.

“Nema tog glavnog tužioca koji će danas otvoriti istragu o korupciji u državnim institucijama, iako je svakome u ovoj zemlji jasno da ne postoji posao sa državom u koji nije uključena porodica, za koji se ne podrazumijeva reket, ili dioba plijena. Zbog toga ne treba da čudi što danas ozbiljnije istrage o korupciji vode novinari i što se Tužilaštvo BiH umjesto korupcijom bavi rezanim duvanom, a Specijalno tužilaštvo u Republici Srpskoj nema nijednog predmeta korupcije”, napisao je, između ostalog, Perić u svojoj kolumni.

Bilo je i optužnica koje su padale i u kojima su ljudi oslobađani krivice iz razloga što tužioci nisu adekvatno kvalifikovali krivično djelo, a takav slučaj je i optužba protiv Obrena Petrovića, tadašnjeg gradonačelnika Doboja.

“Bez obzira na činjenicu što je tokom suđenja dokazano izvršenje inkriminisanih radnji, greška u pravnoj kvalifikaciji djela rezultirala je oslobađanjem optuženog Petrovića”, navodi se u izvještaju.

Komentari