Ljekari Kliničkog centra: Nema ”horora” u banjalučkom porodilištu, ali ima problema

Krediti od 30.000 KM za mlade bračne parove u RS jedan od kvalitetnih odgovora

Zabrinjavajući podaci koji pokazuju da značajan dio mladih ljudi već godinama radije odlazi iz zemlje, nego što se odlučuje da na ovom prostoru osnuje porodicu i izgradi karijeru, bili su povod za niz projekata u Republici Srpskoj kojim se nastoji preokrenuti ovaj negativni trend.

Statistike koje pokazuju da broj umrlih već 20 godina nadmašuje broj rođene djece, a da migracije radnih i reproduktivno sposobnih mladih ljudi obimom postaju svakodnevnica u Srpskoj, razlog su aktivnijeg angažmana institucija RS u izradi strategije koja bi adekvatno odgovorila ovom izazovu.

Jedan od klučnih momenata, kada je u pitanju aktivno rješavanje postojećih problema u oblasti demografije, jesu mjere koje za cilj imaju stimulaciju mladih bračnih parova da proširuju porodice, ali i da se istvoremeno stvore uslovi za kvalitetniji životni standard koji bi obezbjedili njihov ostanak u RS.

Početkom 2019. godine, Vlada RS je pokrenula Nacionalni program demografske obnove, a prvi pomaci u ovoj oblasti bili su vidjljivi već u narednim mjesecima.

Povećana su izdvajanja za porodiljsko bolovanje, a u planu je i refundiranje poslodavcima 80 odsto bruto plate za radnice na trudničkom odsustvu.

Pored sprovođenja mjera koje bi za doprinijele stimulisanju rađanja, paralelno se radilo na stvaranju boljih uslova za život koji bi, kao povoljan ambijent, budućim roditeljima pružili potrebnu sigurnost. Ekonomski preduslovi za sprovođenje mjera populacione politike sadržani su u setu zakona koji u praksi doprinose povećanju plata i smanjenju stope nezaposlenosti.

Da bi institucije mogle otići i korak dalje, te od ove godine unijeti još novina u ovu oblast, nazire se iz izjave srpskog člana Predsjedništva BiH – da bi u budućnosti mladim bračnim parovima u Srpskoj od nadležnih institucija mogli biti odobreni krediti od 30.000 KM, sa mogućnošću otpisivanja u slučaju rađanja tri zajednička djeteta.

“Jedna od mjera biće da se svakom novom bračnom paru dodijeli kredit od 30.000 KM i da im se otpiše trećina kada se im rodi prvo zajedničko dijete. Ako dobiju dvoje djece, otpisaće im se dvije trećine, a ako se u toj porodici rodi troje djece, da se kredit u cijelosti otpiše”, rekao je Milorad Dodik na posljednjoj sjednici Narodne skupštine RS.

O tome da li bi ovakva ideja mogla da zaživi na našem prostoru, kao i o demografskim problemima sa kojima danas susreće Srpska, razgovarali smo sa prof. dr Draškom Marinkovićem, predsjednikom Centra za demografska istraživanja.

On pozdravlja ovakav prijedlog i podržava svaku od mjera materijalne prirode koja podrazumijeva stimulaciju bračnosti i podsticaje rađanja u RS.

“To je jedna od mjera o kojoj se razmišlja u okviru Nacionalnog programa demografske obnove koji je pokrenula predsjednica RS Željka Cvijanović.  Demografski opravak RS, kao i poboljšanje kvaliteta njene demografske strukture, podrazumijeva povećanje nataliteta, što se može postiću u domenu stimulacije majčinstva, kroz poboljšanjem položaja i podsticanje zapošljavanja žena, kao i materijalnim davanjima za rađanje djece, odnosno dječijim dodacima. To se takođe postiže pomaganjem pri rješavanju problema neplodnosti i unapređenjem društvene brige, izgradnjom stambenih jedinica koje se po povoljnijim uslovima ustupaju porodicama sa više djece i stimulacijom poslodavaca koji zapošljavaju bračne parove sa djecom”, rekao je Marinković.

Zapošljavanje, stimulisanje rađanja, kao i stvaranje ekonomskih i socijalnih preduslova koji bi Srpsku učinili primamljivijim mjestom za život i ostanak mladih, ciljevi su kojima će se težiti u okviru Nacionalnog programa demografske obnove, čiji je nosilac Centar za demografska istraživanja iz Banjaluke.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS s tim ciljem formiralo je Savjet za demografsku politiku, čiji je zadatak sagledavanje aktuelnih uzroka problema u oblasti demografije, kao i formulisanje njihovih potencijalnih rješenja.

Kao član ovog Savjeta, Marinković ističe da se među najvećim problemima izdvaja dugogodišnji problem negativnog prirodnog priraštaja.

“Demografski razvoj Republike Srpske u poslednjih dvadesetak godina ima nepovoljne tendencije koje se ogledaju u činjenicama da broj umrlih već duži niz godina nadmašuje broj rođenih, da se sve više intenzivira proces starenja stanovništva i da je sve nepovoljniji uticaj emigracionih procesa. Ovi  demografski procesi limitiraju socio-ekonomski razvoj, a sasvim je jasno da ljudski resursi nisu neograničeni i da svako promišljanje budućnosti mora voditi računa o minimumu stanovništva koji je potreban da održava postojeću infrastrukturu, odnosno onom broju koji je u funkciji održivog socio-ekonomskog i kulturnog razvoja. Smanjenje fertiliteta i prirodnog priraštaja u budućnosti će još više uticati na jačanje negativnih procesa prirodne depopulacije i starenja stanovništva, pa demografski aspekt prijeti da bude ograničavajući faktor ukupnog razvoja Republike Srpske”, smatra Marinković.

Ovakvo stanje u Srpskoj, ukoliko se ne sprovedu adekvatne mjere, moglo bi da potraje, zbog čega je neophodno aktivnije provoditi mjere populacione politike, kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou, smatra Marinković, koji naglašava da dobra pronatalitetna politika zahtijeva kontinuirano sprovođenje, stalnu nadgradnju i intervenciju države.

“Dobra pronatalitetna politika podrazumijeva sistem finansijskih stimulacija, široko postavljenu politiku u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite porodice i djece, radno zakonodavstvo koje promoviše opciju fleksibilnog radnog vremena, kao i sistem srednjeg i visokog obrazovanja u funkciji sigurnog zaposlenja. Tu su i podsticaji u domenima bržeg zapošljavanja, posebno žena, stambenog rješenja i ukupnog bržeg odrastanja i osamostaljivanja mladih, zatim sistem predškolskog i osnovnog obrazovanja sa opcionim cjelodnevnim programima, te šira društvena podršku mladim roditeljima, u vezi sa roditeljstvom, ali i starim kojima je potrebna njega, te starim koji se pretežno oslanjaju na porodicu i djecu. Imajući u vidu da pojedinac nema dovoljno specifičnih znanja o ovom problemu, populaciona edukacija je veoma važan pravac sprovođenja populacione politike kroz sistem obrazovanja i vaspitanja u školama RS”, ističe Marinković.

Da situacija u praksi ponekad može da izgleda drugačije, ali da je država do sada pokazala spremnost da podrži višečlane porodice, svjedoči i Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja roditelja “4 plus”.

“Postoji pomak, ali je spor i još uvijek nezadovoljavajući. Treba nam par godina da nešto ostvarimo i da neke ideje zažive u praksi. Ipak, na kraju se ostvare i to je sigurno najbitnije. Opštine sa prostora cijele RS se uključuju u skladu sa mogućnostima, a za ostalo, tu je Vlada, koja bi trebala da pomogne opštinama. Uspjeli smo u mnogim segmentima, a svoje djelovanje nastojimo svakako proširiti”, objašnjava Radovanović, dodajući da su brojne inicijative ovog udruženja ipak urodile plodom.

On ističe da su pad nataliteta i migracije stanovništva trenutno najizraženiji problemi u ovoj oblasti, te da su aktuelni dugi niz godina.

“Mi već 12 godina ukazujemo na taj veliki problem sa natalitetom i migracijama, mada natalitetom više. Uvijek smo potencirali činjenicu da nas nestaje, da mladi odlaze masovno. Da su se Ministarstvo i Vlada prije 12 godina aktivnije uključili i da se tada pristupilo rješavanju, vjerovatno bi problem bio ublažen, ako ne i otklonjen. Sada je već katastrofa, ali nadajmo se da će se sa svim ovim mjerama postići željeni efekat, pogotovo znajući da mladi odlaze. Mi još imamo porodica sa četvoro i vise djece, ali te porodice postaju starije, dosta takvih porodica već ima djecu koja su završila sa školovanjem. Sve je manje porodica sa četvoro i više djece. Do sada smo uspjeli ostvariti da te porodice imaju besplatne udžbenike za djecu, odlične učenike, mada smo mi tražili da sva djeca iz takvih porodica ostvaruju to pravo. Pored toga, srednjoškolci i studenti iz porodica sa četvoro i više djece u Banjaluci ostvarili su pravo na stipendije, a to pokušavamo i u drugim opštinama. U mnogim smo uspjeli, za sada. Isto tako, obezbjedili smo i besplatan vrtić za djecu iz tih porodica na prostoru Banjaluke, a nadamo se da će u budućnosti i u ostalim opštinama zaživjeti ta ideja”, smatra Radovanović.

O prijedlogu Milorada Dodika da se mladim bračnim parovima daje kredit u uznosu od 30.000 KM, Radovanović priča pohvalno i takav prijedlog smatra pozitivnim primjerom koji bi se u budućnosti trebao slijediti.

“To je svakako za pohvalu, ali treba vidjeti i to da bračni parovi imaju sigurnost koja bi im omogućila vraćanje tog kredita, jer nije garantovano da će par istog momenta dobiti dijete. Postoje slučajevi gdje roditelji čekaju i po nekoliko godina i pokušavaju na razne načine da ostvare potomstvo. Podržavam sve što bi doprinijelo poboljšanju stanja. I treba ići dalje, nadograđivati, stambeno zbrinuti porodice sa troje i više djece. Kao vid prijedloga iznosimo i mišljenje da se dodijeli stan porodici, odmah nakon prvog djeteta, kao i da se majke sa troje i vise djece penzionišu, te ostvarivanje prava svakog djeteta na dječiji dodatak”, dodaje on.

Kao jedan od pozitivnih primjera, on navodi projekat izgradnje 94 kuće u saradnji sa Vladom i Ministarstvom, realizovan 2009/10. godine.

“Željeli bismo da se sa takvom praksom nastavi i dalje. Radili smo baze podataka na terenu, a na tim osnovama radimo dalje i preduzimamo mjere, u vidu zahtjeva upućenih opštinama za sredstva za saniranje ili izgradnju kuća. Na terenu smo takođe uočili da je mnogo porodica trenutno u procesu izgradnje kuća, pa bi bilo dobro ukoliko bi i tu institucije pomogle. Saradnja sa institucijama za sada je dosta korektna, sve što je dobro svakako da treba pohvaliti”, naglašava predsjednik Udruženja “4 plus”.

Prve analize i moguća rješenja, koja bi Srpsku učinila stanovništvom bogatijom zemljom, očekuje se u septembru, kada bi Savjet za demografsku politiku trebao da iznese viđenje trenutnog stanja u ovoj oblasti i označi moguće smjerove djelovanja u budućnosti.

(banjaluka.net)

Komentari