Hit na Balkanu: Konkurs za posao trajao “čitav” minut

Aplikacije za projekte nema ko da piše

Nedostatak stručnjaka koji znaju da pišu aplikacije za projekte putem kojih se može dobiti novac iz fondova Evropske unije jedan je od ključnih problema zbog kojeg godišnje ostanu neiskorišćeni milioni maraka namijenjeni za BiH.
To potvrđuju svi koji imaju iskustva sa pisanjem projekata i ističu da je situacija nešto poboljšana u odnosu na raniji period, ali da je i dalje zanemarljiv broj aplikacija iz BiH za dobijanje novca od EU.

Direktor Inovacionog centra Banjaluka Drago Gverić kaže da više nije izazov saznati gdje, kada i koji je projekat EU objavila, ali da je i dalje prisutan problem sa nedostatkom ljudi koji bi znali kvalitetno napisati aplikaciju za neki od tih ponuđenih projekata. Prema njegovim riječima, dosadašnje razne analize pokazale su da godišnje ostane neiskorišćeno oko 80 odsto sredstava koje možemo povući iz EU fondova.

– Tu postoje dva problema, a to su nedostatak informisanosti i nedostatak ljudi koji znaju da pišu aplikacije za te projekte – naglasio je Gverić.

Istakao je da je često problematična i obuka koja se sprovodi za one koji žele da nauče pisati ove projekte.

– Ljudima se teoretski sve objasni, ali nedostaje im praktični dio – kako popuniti projekat, šta paziti i na šta obratiti pažnju kod pojedinih donatora, šta su prioriteti, na koja dokumenta se pozivati i slično, zbog čega nam izmiču projekti godišnje vrijedni milione – naglasio je Gverić.

Rukovodilac Centra za makroekonomiju, unapređenje poslovanja i bonitete u Privrednoj komori RS Olivera Radić kaže da pisanje aplikacija za projekte EU zahtijeva vrijeme i znanje, a jedan od ključnih problema u toj oblasti kod nas je ograničenost kapaciteta i nedostatak odgovarajućih ljudskih resursa koji bi pratili i izdvojili vrijeme za pripremu i realizaciju nekog projekta.

– Nedostaju stručnjaci u smislu da imaju sve informacije o tome koji su to programi podrške na raspolaganju i koje su im sve tehnike i metodologije potrebne prilikom pripreme prijedloga projekta – objasnila je Radićeva. Prema njenim riječima, potrebno je izdvojiti određeni broj zaposlenih koji bi stekli znanje o tome kako se radi priprema prijedloga projekta za dodjelu novca iz EU fondova.

Istakla je da su u Privrednoj komori RS do sada organizovane razne obuke, seminari, info-dani, te da se na njihovoj internet stranici redovno objavljuju javni pozivi kako bi svi zainteresovani bili informisani o programima koji su im na raspolaganju i za koje mogu aplicirati.

– U toku je jedan važan program “EU4Business”, koji upravo ima otvorene javne pozive za privredna društva. Riječ je projektu EU i njemačkog Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj, čija je vrijednost 16,1 milion evra – kaže Radićeva i dodaje da je taj projekat namijenjen izvozno orijentisanim sektorima kao što su metalni i sektor prerade drveta, turizam, te poljoprivredno-prehrambeni sektor.

IPA fondovi

IPA fondovi su veliki novčani paketi namijenjeni za pomoć kandidatima ili potencijalnim kandidatima za članstvo u EU. IPA se sastoji od pet komponenti. Prve dvije namijenjene su potencijalnim i stvarnim kandidatima, dok su treća, četvrta i peta opremljene izuzetno visokim finansijskim iznosima i namijenjene samo zemljama sa statusom službenog kandidata za članstvo u EU. BiH kao zemlja potencijalni kandidat za ulazak u EU ima pravo da koristi dvije komponente.

Komentari