24. 09. 2021.

Omogućiti oštećenima da traže ponavljanje postupka

“Država ne smije zatvoriti oči pred činjeniciom da su prekršena ljudska prava određenih građana u sudskim postupcima. Dopunom Zakona bila bi stvorena mogućnost da se obrate Sudu BiH za ponavljanje postupka”, precizira Simić u intervjuu Srni.

On napominje da se to odnosi samo na lica koja su propustila priliku da nastave postupak pred Ustavnim sudom BiH.

Prema njegovim riječima, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je u slučaju “Maktouf i Damjanović protiv BiH” dao konačan stav o primjeni Krivičnog zakona bivše SFRJ i Krivičnog zakona BiH.

“Taj sud je zauzeo stanovište koje je na izvjestan način suprotno sa dosadašnjom praksom Ustavnog suda BiH. Uspostavljena je takva praksa da se apriori smatrao blažim Krivični zakon BiH iz 2003. godine”, pojašnjava Simić.

On navodi da je Sud u Strazburu zaključio da jedna takva paušalna ocjena nije u redu, te da se u svakom konkretnom slučaju mora procijeniti koji je zakon blaži.

“Jedno krivično djelo može biti blaže po Krivičnom zakonu bivše SFRJ, i obrnuto. U svakom konkretnom slučaju sud je dužan da procijeni da li je blaži zakon za konretno djelo za koje je neko optužen”, kaže Simić.

On ističe da je zbog stava Ustavnog suda BiH u slučaju “Maktouf”, koji je bio “vodeća odluka” na osnovu koje je Sud BiH nastavio da primjenjuje Krivični zakon BiH kao blaži, dio ljudi doveden u poziciju da nisu tražili određene pravne lijekove, jer je već bila uspostavljena praksa koja im nije davala šansu.

“Postoji mnogo osuđenih lica koja nisu iskoristila sva pravna sredstva i nisu se obratila Ustavnom sudu BiH, a potom Sudu u Strazburu – i tu nastaje problem”, objašnjava Simić.

On napominje da je ključno pitanje – šta raditi sa licima koja, vjerujući Ustavnom sudu BiH, nisu koristila ta prava.

“Imajući u vidu situaciju koja je pomalo apsurdna – da je država svjesna da su njeni sudovi prekršili ljudska prava određenim licima koja, vjerujući institucijama, nisu zatražila pravni lijek – postavlja se pitanje da li te ljude treba ostaviti bez mogućnosti da podnesu zahtjev za ponavljanje postupka, što bi bilo nedopustivo”, zaključuje Simić.

Krstan Simić, koji je i predsjednik Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, navodi da će dopune Zakona o krivičnom postupku BiH predložiti sa članom ove komisije Dragutinom Rodićem.

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender