20. 09. 2020.

Kriza povjerenja između Moskve i Vašingtona na vrhuncu

Dvije zemlje imaju supotstavljene stavove o Siriji – poslije tvrdnji da posjeduju dokaze da je Bašar al Asad u Damasku koristio hemijsko oružje SAD insistiraju na “ograničenoj” vojnoj intervenciji kako bi se kaznio sirijski režim, dok Rusija ističe da i dalje nema odgovora ko je upotrebio nervni otrov “sarin” i insistira da bilo kakava intervencija mora da ima podršku SB UN.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, istovremeno, nije isključio mogućnost da Moskva podrži rezoluciju SB UN za vojnu akciju u Siriji ukoliko postoje čvrsti dokazi protiv Asada, iako je Moskva ranije uložila veto na takvu odluku.

Predsjednik SAD Barak Obama, s druge strane, izrazio je nadu da će Putin promijeniti stav, naglašavajući da bi nekažnjavanje Asada vodilo u nove zločine sirijske vojske protiv civila i nove slučajeve upotrebe nekonvencionalnog oružja.

Za odnose Kremlja i Bijele kuće Obama ocjenjuje da su došli “do zida”.

Zvanična Moskva je saopštila namjeru da u SAD pošalje parlamentarnu delegaciju koja bi razgovarala sa američkim kolegama s ciljem da se izbjegne regionalna katastrofa, ali i da bi ubjedila Vašington da bi bilo kakva akcija bez odobrenja SB UN  predstavljala kršenje međunarodnih normi.

Međutim, predsjednik Predstavničkog doma američkog Kongresa Džon Bejner odbio je sastanak.

Istovremeno, američki državni sekretar Džon Keri poručio je šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu da ne želi da odgovori na njegove uzastopne telefonske pozive.

Sve se dešava pred početak samita G 20, na koji Obama zbog “slučaja Snouden” dolazi iz Švedske, a ne iz Moskve, kako je prvobitno bilo planirano.

Bilateralni susret Putin-Obama, naime, doveden je u pitanje još u junu kada je Moskva pružila utočište bivšem američkom obavještajcu Edvardu Snoudenu, koji je objelodanio da Vlada SAD tajno prati internet komunikacije miliona građana širom svijeta.

SAD su u više navrata zatražile od Rusije da im preda Snoudena ili da barem odbije da mu odobri azil, ali desilo se upravo suprotno.

Obama je zbog toga otkazao posjetu Moskvi koja je bila planirana neposredno prije početka samita G20, a iz Putinovog kabineta je saopšteno da nije planirano ni da se s američkim kolegom sastane bilateralno u okviru samita.

Iako je Putin juče optužio Kerija da je lagao u Kongresu kada je rekao da Al Kaida ne učestvuje u sukobima u Siriji, o Obami, s druge strane, rekao je sve najlepše i ocijenio da je on “zanimljiv sagovornik sa kojim je lako razgovarati”.

Kanal komunikacije između dvojice predsjednika i dalje je otvoren, pa otuda i mogućnost da će se oni uprkos teškoj retorici ipak sastati u Sankt Peterburgu na marginama samita dvadeset najrazvijenijih zemalja svijeta.

I dok ruski i američki ratni brodovi plove na istok Sredozemnog mora ka sirijskim vodama, Moskva ističe da je njihova flota na redovnom i ranije planiranom zadatku koji nema veze sa krizom u Siriji, a Vašington ne krije da je nosač aviona “Nimic” uplovio u Crveno more da bi podržao najavljenu “ograničenu” vojnu akciju protiv režima sirijskog predsjednika.

Obama će vjerovatno 9. septembra dobiti podršku Kongresa za odmazdu prema Asadu za kojeg tvrdi da je koristio hemijsko oružje protiv civila.

U nacrtu rezolucije Kongresa pored ostalog stoji da su SAD upotrebile sva raspoloživa diplomatska sredstva da spriječe upotrebu hemijskog oružja u Siriji, ali da je sada vojna akcija nužna kako bi se obezbjedili uslovi za postizanje političkog rješenja.

Kakav bi bio odgovor Rusije na američki napad na Siriju za sada nije poznato, a prema svemu što je do sada izgovoreno i učinjeno, suštinski pomak ka mirnom rješenju očigledno mogu da naprave samo predsjednici SAD i Rusije, jer je diplomatija već “izbačena iz igre”.

Izvor: Agencije

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender