20. 09. 2020.

Karl Bilt novi šef diplomatije EU?

Kako saznajemo od dobro upućenih diplomatskih izvora iz Brisela, Ketrin Ešton, prema trenutnom razvoju događaja, nema namjeru da se ponovo kandiduje za visoku predstavnicu nakon što joj istekne mandat. O razlozima njene ovakve moguće odluke zasad se mogu čuti samo spekulacije: jedni izvori tvrde da sama Eštonova ne može izdržati pritisak “spojenosti funkcija” (obnaša trostruku dužnost), a drugi, opet, tvrde da je sve posljedica izraženog nezadovoljstva Evropskog parlamenta (EP) njenim i radom njene Službe za vanjske poslove EU (EEAS).

“Osim Bilta, kao drugi ozbiljan kandidat pominje se jedan poljski diplomata, međutim, za razliku od Bilta, koji ima značajnu podršku, ovaj diplomata sam lobira za sebe. Ono što je činjenica, jeste da su pojedine diplomate, a pogotovo Evropski parlament, nezadovoljni radom službe Ketrin Ešton, za koju govore da je prekonspirativna i isuviše zatvorena”, kaže naš sagovornik iz Brisela.

Da sve ovo ima smisla, potvrdila je i ljetošnja plenarna sjednica Evropskog parlamenta, čiji odjeci, iznenađujuće, nisu doprli u javnost. Na ovoj je sjednici, naime, vođena debata o radu Eštonove i EEAS, a evropski parlamentarci donijeli su nekoliko setova zaključaka.

Između ostalog, EP je konstatovao da je operativno odlučivanje EEAS isuviše sporo “zbog proceduralnih i strukturalnih razloga”.

“Trenutnu strukturu Službe karakteriše preveliki broj visokih dužnosnika i prevelik broj nivoa odlučivanja. Izdvaja se neophodnost boljeg koordiniranja na međunarodnom nivou, kako bi EU govorila jednim glasom i dobila na vizibilitetu”, neki su od zaključaka EP-a.

Evropski parlamentarci upozoravaju i na “dupliranje napora i struktura između EEAS, Evropske komisije i Sekretarijata Vijeća”, a svoje nezadovoljstvo izražavaju i sljedećim zaključkom:

“Daje se preporuka da se napravi detaljna procjena političke odgovornosti Službe prema EP-u, posebno u kolikoj je mjeri konsultiran Parlament o strateškim odlukama i koliko su puta uzeti u obzir napuci i stanovišta EP-a”.

Evropski parlament pozvao je i na imenovanje političkih zamjenika visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost, koji bi bili odgovorni pred Parlamentom.

EP, također, preporučuje i pojednostavljivanje komandne strukture EEAS, kako bi donošenje odluka bilo efikasno, jasno i koherentno.

“Potrebno je ustanoviti jasan komandni lanac koji će podržati efikasno donošenje odluka i pravovremen politički odgovor, kao i smanjiti i pojednostaviti hijerarhijsku strukturu glavnih direktora”, navedeno je u preporukama.

Posebno interesantan je zaključak kojim se pozivaju odgovorne strukture EU da omoguće da se šefovi delegacija EU imenuju na osnovu zasluga i solidnog poznavanja interesa, vrijednosti i politika EU.

“Potrebno je obezbijedili motivaciju i najviši stepen kvaliteta i efikasnosti izabranih na ove osjetljive funkcije. Treba ojačati autoritet šefova delegacija nad cijelim osobljem, uključujući i službenike Komisije, kako bi se obezbijedilo da šef delegacije bude primalac svih instrukcija koje daje sjedište”, navode EU parlamentarci.

Ove preporuke su značajne tim prije jer je naredna godina izborna i za Evropsku komisiju (EK), ali i za Evropski parlament. Prvi put od utemeljenja Evropske unije (EU) izbori će biti organizirani u skladu sa Lisabonskim sporazumom, koji predviđa podizanje nivoa moći EP-a kao najvišeg zakonodavnog tijela EU te mu se daju i dodatne odgovornosti, kao što je izbor predsjednika Evropske komisije.

Kako god bilo, mogući izbor Karla Bilta za novog šefa diplomatije EU mogao bi da ima izniman značaj za BiH, ali i da izazove određene kontroverze u našoj zemlji zbog Biltove povezanosti s pojedinim događajima iz prošlosti. Osim što je bio prvi visoki predstavnik u BiH, ovaj švedski diplomata izuzetno dobro poznaje političke prilike u našoj zemlji, koje bi se mogle dodatno radikalizirati u godini općih izbora.

Izvor: Nezavisne novine

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender