29. 10. 2020.

SAD bile spremne da dozvole Republici Srpskoj referendum o otcjepljenju

Ovo je navedeno u dokumentu od 20. jula 1995, koji je Sendi Berger, savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika SAD Bila Klintona, poslao Medlin Olbrajt, državnom sekretaru, i ostalim najvišim zvaničnicima Klintonove administracije o prijedlozima kako okončati konflikt. Inače, CIA objavljuje oko 300 dokumenata koji će baciti novo svjetlo na događaje tokom rata u našem regionu.

U dokumentu pod nazivom “Izlazna strategija za BiH” navedena su dva moguća scenarija za završetak rata. Prvi scenario se odnosi na brzi završetak konflikta i mirovni sporazum do kraja 1995. godine, a drugi predviđa mogućnost nastavka rata u 1996. godini, ukoliko sukobljene strane ne pristanu na dogovor u 1995. Berger u dokumentu upozorava da je za SAD bolje konflikt završiti prije američkih predsjedničkih izbora 1996. godine.

“Za nas je bolje suočiti se s ovim pitanjima ove godine nego da se bavimo operacijom povlačenja NATO-a tokom izborne kampanje, jer će stranke imati snažniju potrebu da nas ili pokušaju obrukati ili da nas uvuku u sukob. Odmah treba da počnemo konsultacije s našim saveznicima na našu strategiju poslije povlačenja”, napisao je Berger.

Berger jasno upozorava da je za Ameriku bolje rat završiti u 1995, ali da je svjestan da srpskoj strani to ne odgovara jer je još bila vojno jača od bošnjačko-hrvatskih snaga, pa je u devet tačaka predložio kako da administracija Srbima ponudi ozbiljne ustupke.

Ukoliko Srbi ne bi pristali na podjelu 49:51 odsto, Berger je predvidio mogućnost da Bošnjaci prihvate manje od 51 odsto u zamjenu za nešto kvalitetniju teritoriju. U četvrtoj tački je ponuda Srbima za veliku autonomiju srpskih područja i obimne specijalne i paralelne veze sa Srbijom.

“Ako bude neophodno, treba da pritisnemo Bošnjake da dozvole Srbima sprovođenje referenduma nakon dvije do tri godine, kao što smo se složili u paketu iz 1993. godine. Naša argumentacija bi bila da, ako Bošnjaci ne mogu ubijediti srpsku populaciju da je njihova budućnost u reintegraciji, nema svrhe blokirati mirno razdvajanje po uzoru na čehoslovački model”, navodi se u dokumentu.

U preostalim tačkama sporazum se bavi taktikom kako privoliti Slobodana Miloševića, predsjednika Srbije, na saradnju. U taktici koju su nazvali “Ili radi, ili zaćuti” bila bi ponuđena redukcija sankcija ukoliko bude bio spreman da prizna BiH.

Drugi scenario je nepovoljniji po srpsku stranu i predviđa povlačenje UNPROFOR-a, dizanje embarga na oružje Bošnjacima i eskalaciju vazdušnih udara protiv Srba u trajanju od godinu dana. U tih godinu dana bi, prema Bergerovim procjenama, došlo do izjednačavanja situacije na frontu.

“Bošnjacima bismo jasno rekli da su nakon tih godinu dana prepušteni sami sebi”, stoji u dokumentu.

Nakon isteka godinu dana, bila bi razmotrena mogućnost slanja kopnenih snaga u BiH, koje bi imale funkciju mirovnih trupa, koje bi zamijenile UNPROFOR, ukoliko bi postojala volja da se takve snage upute.

“Osim što bismo obezbijedili oružje i obuku radi pojačanja vojske bh. snaga, obezbijedili bismo im (bh. strani) efektivnu protivvazdušnu odbranu, kojom bi preduprijedili srpsku vazdušnu moć”, ističu u dokumentu.

Drugi scenario predviđa i pogodnosti za Miloševića, s obzirom na to da se u ovo vrijeme SAD, iz istog razloga kao i u BiH, zalažu za brzo rješenje konflikta u Hrvatskoj.

Iako SAD razmatraju mogućnost ekonomske pomoći Franji Tuđmanu, predsjedniku Hrvatske, s ciljem odgađanja napada na Krajinu, poželjniji im je scenario prisiljavanja Tuđmana i Miloševića na mirovni sporazum.

“Treba da idemo i dalje i u mirovnom sporazumu predvidimo da Milošević Tuđmanu prepusti Krajinu u zamjenu za dio Istočne Slavonije i garanciju stvaranja konfederacije bosanskih Srba i Federalne Republike Jugoslavije nakon sklapanja mirovnog sporazuma”, piše Berger.

Olbrajtova neodređena o otcjepljenju

Medlin Olbrajt, američki državni sekretar, u odgovoru od 3. avgusta 1995. Sendiju Bergeru, savjetniku za nacionalnu bezbjednost, nije isključila mogućnost referenduma o otcjepljenju RS, ali je istakla da favorizuje opciju dizanja embarga na oružje, vazdušne udare protiv Srba i predavanje odgovornosti Bošnjacima za završetak konflikta.

Napisala je da priželjkuje rješenje po kojem bi Federacija ušla u uniju sa srpskim entitetom, kako bi bio sačuvan teritorijalni integritet BiH.

O prijedlozima o referendumu i pravu na otcjepljenje Srbima, Olbrajtova je neodređena, ali ne isključuje tu mogućnost. Ona sugeriše da bi postizanje sporazuma bez vazdušnih udara u stvari pogodovalo srpskoj strani da iskoristi pravo na mirno otcjepljenje od BiH i da se “pridruži potencijalnoj velikoj Srbiji”. Takođe, navela je da bi rješenje bez vojnih udara značilo i neprijatan posao u vezi s mirnom razmjenom teritorija između srpske i bošnjačke strane, kako bi se strane uklopile u plan kontakt grupe.

Za vojnu podršku Bošnjcima navela je dva uslova – da njihovo teritorijalno osvajanje ne pređe granice iz plana kontakt grupe, te da se Bošnjaci ograde od radikalnih islamskih elemenata u BiH.

/Nezavisne novine/

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender