25. 09. 2020.

Marija Šestić: Naša scena je muzički siromašna

Marija, s obzirom da je početak akademske godine a Vi ste se posvetili radu na Muzičkoj akademiji, svoje znanje i iskustvo prenosite na mlade generacija. Kako ste zadovoljni studentima i njiihovim znanjem?

Moram priznati da na Akademiji u Banjoj Luci ima talentovanih studenata, ali i da nivo rada, po mom mišljenju, nije na dovoljno visok. Vjerovatno utiče činjenica da živimo u maloj sredini, te nemamo odgovarajuću konkurenciju, bar kad je umjetnost u pitanju. Teško je da čovjek radi na pravim vrijednostima i da se izdvoji od okoline u današnje vrijeme.

Koliko je Vaš otac Dušan uticao na izbor muzike kao poziv, s obzirom da je on poznati kompozitor i autor himne BiH?

Pa uticao je prilično, nisam sigurna da bih upisala muzičku školu u djetinjstvu da nije bilo njegove inicijative. Vjerovatno bih se bavila muzikom u nekom momentu, ali za sviranje instrumenta je poželjno da se što ranije krene učiti, te je tu prednost roditelja sa muzičkim obrazovanjem.

Mogu li Vaši obožavaoci u skorije vrijeme očekivati nove pjesme?

U posljednje vrijeme sam se više posvetila izvornoj muzici i sevdahu, te s te strane ima noviteta. Interesuju me sve vrste muzike, a ponajviše jazz u posljednje vrijeme, te se time i više bavim. Ne mogu reći da me pop muzika jako privlači, jer je pored klasike i jazz-a često prejednostavna. Naravno, ako mi dođe inspiracija da nešto snimim, onda i hoću.

Predstavnica ste BiH na Evrosongu 2007. godine, rekli ste da ste upravo te godine u Sarajevu zavoljeli sevdalinke?

U martu 2007.god. na predstavljanju pjesme za Evroviziju su mi predložili duet sa Damirom Imamovićem i njegovim triom, te sam tada prvi put pjevala sevdah. Nakon toga su uslijedili brojni pozivi za festivale i uopšte izvođenje sevdalinke, i jako mi je drago, lijepa mi je naša izvorna muzika i mislim da je jako interesantan koncept obrade sevdalinke, te se kao takva može izvoditi na svim velikim jazz festivalima širom svijeta, u sklopu world muzike.

Pratite li i danas festivale koje ste vi obilježili, Đurđevdanski i pjesmu Evrosonga?

Naravno da se trudim da upratim, moram priznati da mi je mnogo interesantnije da pratim Evroviziju nakon učešća. To je najbolje organizovan televizijski šou. Nažalost, ne baš i muzički.

Koliko na domaćoj sceni, po vašem mišljenju, ima kvalitetnih pjevača?

Naša scena je prilicno muzički siromašna i zatrovana šundom, to je i uticalo na mene da se ne bavim ozbiljno estradnim poslom, nego isključivo muzikom. Ima svijetlih primjera, koji imaju težak posao da opstanu u jednoj ovako kulturno neosviještenoj sredini.

Kako ocjenjujete to da neko da bi postigao komercijalni uspjeh u muzici mora da napusti Banjaluku, primjer su Romana i Boris Režak?

Teško je u Banjaluci ostvariti takvu vrstu uspjeha, jer je izolovana između većih tržišta u Srbiji I Hrvatskoj. Ova vrsta posla zahtijeva mnogo putovanja i svakako je bolje premjestiti se u veću sredinu, gdje su vam stvari dostupnije.

Šta je Vaš nepstvareni san i gdje sebe vidite u budućnosti?

Nemam neostvarenih snova, samo stvari na kojima moram još puno da radim. Nije mi bitno gdje sam fizički, samo da budem sretna.

Na kraju pitanje koje postavljamo svim našim sagovornicima, Vaših pet pjesama domaće muzike koje biste da čujete u programu Kontakt radija!

Npr.` Pelin I med` Natali Dizdar, to mi je sad u glavi, ostalih ne mogu da se sjetim.

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender