24. 09. 2020.
Prihvaćen Nacrt drugog rebalansa budžeta

Budžet sve manji, dug sve veći

Iako su mjere za povećanje prihoda i “stvaranje ambijenta” za priliv investicija nešto o čemu se neprekidno priča, budžet je zbog pada prihoda sve manji i manji, a sve se nekako moglo ignorisati dok nije stigla jesen i grijna sezona za koju je neophodan mazut, a grad se našao na liniji poslije koje novi krediti nisu dozvoljeni ni za urgentne situacije.

Novo prolongiranje banaka

Za uspješan početak grijne sezone u gradu na Vrbasu, ove godine su po svemu sudeći najzaslužnije banke, koje su u dogovoru sa nadležnim gradskim organima prolongirale otplatu dugova grada Banjaluke, kako bi se smanjila stopa kreditne zaduženosti, te omogućila nabavka mazuta za ovu sezonu. Zbog zakonskog limita zaduženosti od 18% redovnih prihoda, novo zaduženje za kupovinu mazuta ne bi bilo moguće, tako da je radijatore građana ove godine ugrijala “dobra volja” domaćeg bankarskog sektora.

Na dan 30. juna ove godine, učešće duga u redovnim prihodima grada Banjaluke iznosilo je 17,67%. Ukupna zaduženost grada Banjaluke bila je 202.957.811,18 maraka, od čega se oko 177 miliona odnosi na zaduženja kod domaćih banaka, a oko 25 miliona su zaduženja po osnovu kreditnih sporazuma grada i Vlade RS, prema kojima je grad krajnji korisnik sredstava koja su dobijena zaduživanjem BiH, odnosno Republike Srpske u inostranstvu.

Kada je u pitanju zaduženje kod domaćih banaka, iznos ukupnog zaduženja najveći je kod NLB Razvojne banke i iznosi 45,6 miliona maraka. Novoj banci Banjaluka građani su zaduženi u iznosu od 44,1 milion, dok ukupan dug kod Hipo Alpe Adria banke iznosi 36,2 miliona. Ostatak zaduženja išao je od 15,9 miliona kod Komercijalne banke, 16,1 milion kod Sberbank Banjaluka, 18,2 miliona kod Unikredit bank Banjaluka, te 1,4 miliona kod Balkan investment bank Banjaluka.

Bez sistemskog rješenja

Dve banke koje su pristale da obezbijede sredstva za novi kredit za nabavku mazuta su Unikredit i NLB banka, dok su ostale banke učestvovale tako što su prolongirale otplate kredita te tako omogućile gradu zakonski okvir za novo zaduženje. Kakav je plan vraćanja kredita posle perioda na koji je otplata prolongirana, nikom nije baš najjasnije, ali je činjenica da su ove godine radijatori topli, a dogodine će se građani vjerovatno opet nadati prolongiranju otplate uvećanih dugova.

Gradske vlasti i predstavnici skupštinske većina priznaju da je situacija teška i da postoji visok stepen zaduženosti ali i da grad nije prezadužen, dok u redovima opozicije tvrde da je suludo nastavljati istom politikom, kojom se samo traže načini za nova zaduživanja, čime se problem odlaže za još teži period koji tek slijedi.

U međuvremenu, svako odbijanje novog zaduživanja značilo bi hladne radijatore u predstojećoj zimi, a tek su neki od odbornika spomenuli i veći dio građana koji nema nikakve veze sa gradskim grijanjem, osim što će dijeliti pozamašan dug sa onima koji su priključeni na toplovodnu mrežu.

Za plate “samo” 35,8 miliona

Kao rješenja za izlaz iz začaranog kruga zavisnosti od humanitarnog momenta domaćih bankara, najčešće se spominju “mjere koje treba da rezultuju većim prihodima”, “investicije” i “smanjenje rashoda”.

O mjerama i investicijama nije navedeno mnogo konkretnih stvari, osim da postoji dobra volja i mnoštvo nerealizovanih i najavljenih ideja i projekata. Ali po pitanju smanjenja rashoda najviše je podnijelo održavanje higijene, puteva, trgova i trotoara, održavanje javne rasvjete, mostova i sličnog. Sveukupno sa programa zajedničke komunalne potrošnje “skinuto” je 2,14 miliona maraka, pa budžet za ove namjene umjesto planiranih 19 iznosi 16,9 miliona maraka. Smanjenja su podnijela i primanja zaposlenih u gradskoj administraciji, pa će na plate umjesto 37,3 miliona biti izdvojeno tek “bijednih” 35,8 miliona.

/Press RS/

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender