18. 09. 2020.

Bliži se “sudnji dan” za svjetske finansije!?

Događanja u Vašingtonu već danima ne daju mira cjelokupnoj svjetskoj ekonomiji i finansijama. Finansijska blokada u najjačoj svjetskoj ekonomiji koja je prvi put poslije 17 godina stavila katanac na vladine institucije, zaprijetila je i svjetskoj ekonomiji. Ukoliko do četvrtka, 17. oktobra, ne bude pomaka u sporazumu oko “plafona” zaduživanja, globalna ekonomija će, upozorio je MMF biti “ozbiljno oštećena”.

Dok sviet odbrojava časove do dana D za sudbinu globalnih finansija, prestonice sve oštrijim tonom upozoravaju Vašington da se uozbilji i pristupi rješavanju blokade, ali sa Kapitol hila ne stižu pozitivni signali.

Zatvaranje vlade šalje vrlo negativnu sliku o kredibilitetu SAD kao partnera u svjetskim poslovima i smanjuje autoritet kojim mogu da sprovode lidersku ulogu, ističe se u analizi vašingtonskog DŽerman Maršal fonda. “Moralni autoritet SAD da vodi druge zemlje na putu višepartijske demokratije dodatno se komplikuje u situaciji kada mala frakcija uspijeva da zatvori američku vlade boreći se za svoje političke zahtjeve. Ili, kako reče jedan američki diplomata – Kako da promovišemo dobru vladavinu, kada nismo u stanju čak ni budžet da usvojimo? – navodi se u analizi.

U međuvremenu, ceh vašingtonske svađe ubrzano raste. Zatvaranje vlade znači da svi koji je predstavljaju nisu na poslu, a njihov broj mjeri se stotinama hiljada. Pripreme za trgovinske dogovore i druge značajne inicijative se odlažu. Fondovi za razvojne i programe promocije trgovine su na ledu, a moral zaposlenih na najnižem je nivou.

To je, međutim, tek tihi nagoveštaj talasa nevolja koje bi zapljusnule i SAD i svijet ukoliko Vašington dočeka četvrtak bez dogovora. Vodeći ekonomisti MMF nadaju se da će dogovor, ipak, biti postignut, ali prognoze posljedica iz sjedišta institucije, nisu vesele.

Nepostizanjem dogovora do 17. oktobra, SAD bi, praktično, bankrotirale, jer više ne bi mogle da plate svoje račune. Automatski, procjenjuje Organizacija za ekonomsku saradnju i bezbednost, sve članice OECD bile bi gurnute u recesiju, a ekonomije Kine, Brazila, Indije… koje su motor rasta bi se znatno usporile.

Prihodi od poreza bi pali, novi rezovi u javnoj potrošnji bili bi neizbježeni. OECD očekuje da bi došlo da ozbiljnih potresa u bankarskom sistemu kad savezna vlada ne bi bila u stanju da ponudi hitnu pomoć. Nezaposlenost bi vrtoglavo rasla.

Kriza vodeće svjetske eknomije ne bi prošla bez ozbiljnih globalnih potresa. Amerika bi bila primorana da smanji uvoz, a povećanje cijena obveznica u kombinaciji sa padom dolara, zaprijetili bi globalnim finansijskim kolapsom. A, efekti bi se, naravno, vratili i američkoj ekonomiji – komentariše generalni sekretar OECD Anhel Gurija.

– Postavlja se pitanje da li se vodeća globalna sila suočava sa krizom, toliko dubokom, da gubi, kako unutrašnju koheziju, tako i sposobnost da vlada. Ako je to istina, onda to znači da SAD neće biti u stanju da djeluju u globalnim poslovima, i da će, kao posljedica toga, međunarodni sistem morati da prođe kroz duboke promkene – zaključuje američka obaveštajna kompanija Stratfor.

Izvor: Agencije

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender