18. 09. 2020.
Od čega zavisi naša tjelesna težina?

Od čega zavisi naša tjelesna težina?

Od čega zavisi naša tjelesna težina?

Ima nas svakakvih – visokih, niskih, debelih, mršavih i sve između toga. Zbog čega smo takvi kakvi jesmo? To je pitanje na koje nije lako odgovoriti. Koliko se vaše tijelo lako deblja i mršavi, reguliše li lako tjelesnu težinu, imate li problema s masnoćama, šećerom zavisi od brojnih faktora; jednim djelom kako se hranite i bavite li se redovito tjelesnom aktivnošću (to su faktori na koje možete utjicati), te naravno genetici, te kakve ste građe (faktori na koje ne možete utjicati).

Naslijeđe

Fizičke osobine koje naslijeđujemo od svojih roditelja igraju veliku ulogu u tome kakve ćemo biti građe, pa tako visine i težine. Zanimljivo je spomenuti da deblji ljudi imaju takav metabolizam da im treba mnogo manje energije iz hrane, nego onim mršavima. Tako da sve viškove čuvaju, što na kraju rezultira određenom debljinom. Iako do određene mjere svi možemo kontrolisati svoj metabolizam, nikad nije u potpunosti moguće pobijediti prirodu.

Tjelesna građa

Sigurno ste mnogo puta čuli da je neka osoba jače tjelesne građe, odnosno da ima velike ili teške kosti. Radi se o osobama koje imaju veću i jaču koštanu masu, a to često i podrazumijeva veću tjelesnu težinu u odnosu na osobe slabije i nježnije koštane mase. Zbog toga neke osobe iste visine i težine ne izgledaju jednako debelo (ili mršavo).

Sve je predodređeno

Prema određenim teorijama, svaka osoba ima već rođenjem predodređeno koliku će količinu masti imati njegov organizam. Na koji način organizam kontroliše količine masnoće, još nije do kraja sigurno, a vjerovatno je usko povezano s hipotalamusom koji se nalazi u mozgu, jer se pretpostavlja da je upravo tu lokacija mjesta za regulaciju masnoća u organizmu. Naime, hipotalamus nadgleda i prati razliku masnoća u organizmu, a zadatak mu je regulisati njihovu razliku, pa prema tome i regulaciju apetita s tjelesnom aktivnošću, te naravno potrošnju i nakupljanje zaliha masnoća.

Godine i stil života

Svakih 10 godina naš se metabolizam uspori za 10 posto, računajući od 25. godine života. Iako možda ovo usporavanje može biti povezano sa starenjem, usporavanje metabolizma može biti povezano i s promjenom stila života. Mlađe osobe češće su mnogo aktivnije fizički nego starije osobe, što podrazumijeva i veličinu mišićne mase. Naime, mišići su aktivno tkivo koje se razvija, raste, troši i obnavlja, za što je potrebna energija.

Masno tkivo nije aktivno tkivo, ono je samo skladište koje se počinje prazniti povećanom tjelesnom aktivnošću i smanjenje unosa kalorija. Redovnom tjelesnom aktivnošću s kojom se povećava mišićna masa i pravilnom prehranom, smanjivaće se zalihe masnoće.

Prehrana

Sama kultura prehrane, pa tako i osobne svakog čovjeka uvelike određuju težinu same osobe. Tu je najveći uticaj porodice, odnosno načina pripremanja hrane, pa tako i očekivane količine konzumacije te hrane. Naravno, ako porodia ima naviku jesti masniju hranu, punu zasićenih masnoća, šećera i slično, velika je mogućnost da će ti pojedinci imati veću težinu.

Tu utiče i količina i sastav međuobroka, te šta i koliko se jede za posebne prilike. Na količinu pojedene hrane utiče i kako brzo neko ima naviku jesti. Oni koji brže jedu, mogu najčešće mnogo više pojesti nego osobe koje jedu sporo.

U načelu, ako iz svoje prehrane maknete 500 kalorija dnevno, svaki mjesec ćete izgubiti pola kilograma do kilogram, što znači da s redovnim vježbanjem i pravilnom prehranom, možete izgubiti i do 12 kg godišnje, što je jedan od načina zdravog i uravnoteženog mršavljenja.

Tjelesna aktivnost

Ovo je jedna od komponenti koju svaki čovjek može kontrolisati. Same osobe mogu odabrati koliko će biti aktivne i s čime će se baviti. Imajte na umu da vježba gradi mišićnu masu i sagorijeva zalihe masti. Osobe koje imaju višem mišićne mase su vitkije, njihovo tijelo je čvršće, agilnije, otpornije, što definitivno razlog više za redovitu tjelesnu aktivnost.

Hormoni

Hormonalne abnormalnosti uvelike mogu uticati na pretjerano povećanje ili smanjenje tjelesne mase. Na vrhu tog popisa su definitivno remete žlijezde štitnjače, tačnije hipertireoza i hipotireoza. Kao drugo, problem s težinom mogu uzrokovati policistični jajnici, tumori na hipofizi i nadbubrežnoj žlijezdi, nedovoljna proizvodnja polnih hormona i tako dalje. Ti poremećaji i bolesti ne smiju se zanemarivati, jer oni mogu prouzrokovati brojne druge probleme hronične bolesti, koje su direktno ili indirektno povezane s debljinom.

Izvor: Zena.hr

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender