25. 09. 2020.
Ristanović: U Sarajevu krivicu za početak Prvog svjetskog rata prebacuju na Srbe i Srbiju

Ristanović: U Sarajevu krivicu za početak Prvog svjetskog rata prebacuju na Srbe i Srbiju

Ristanović: U Sarajevu krivicu za početak Prvog svjetskog rata prebacuju na Srbe i Srbiju

U tekstu “Vidovdan i Kosovo između mita i stvarnosti“, koji je objavljen u časopisu “Srpska vila“, Ristanović podsjeća da su države gubitnice u tom ratu – Austrija i Njemačka, ali i Francuska, koja je pobjednik, najavile da će 28. juna 2014. godine u Sarajevu organizovati veliku manifestaciju povodom stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata.

Nova kvazi-istoriografija bi da koriguje i izokrene odavno verifikovane podatke i da atentat na Franca Ferdinada u Sarajevu proglasi uzrokom za Prvi svjetski rat, ocjenjuje Ristanović.

Ristanović napominje da u svijetu ima priličan broj onih koji šire mržnju prema srpskom narodu. Niko ih u tome ne može spriječiti, ali se može snagom argumenata ukazivati na falsifikovanje istine – navodi on.

“Zato što nisu saginjali glavu pred silnicima Srbi su u prošlosti plaćali visoku cijenu, a plaćaju je i danas. Nama ostaje da se u ovom zlom vremenu i sa zlim ljudskim namjerama borimo snagama i sredstvima koja stoje na raspolaganju savremenom čovjeku, držeći se riječi vladike Nikolaja koji nas uči da nikada u istoriji zlo nije ostalo nekažnjeno, niti dobro nenagrađeno“, smatra Ristanović.

Ristanović ističe da su pripadnici “Mlade Bosne“ pokazali zadivljujući primjer spremnosti na žrtvu, u duhu kosovskom, kada su na Vidovdan 1914. godine izveli atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu.

“Hici dvadesetogodišnjeg Gavrila Principa usmrtili su predstavnika zemlje okupatora, koji je poslije prijetećih vojnih manevara na granici okupirane BiH sa Srbijom došao u Sarajevo da demonstrira silu“, kaže on i podsjeća da je mnogo likova u srpskoj istoriji koji su, zadojeni kosovskom etikom, izgradili čvrsta uvjerenja da borba protiv okupatora ima smisla i kada su izgledi za uspjeh minimalni.

Ristanović ukazuje da se, kako se približava stogodišnjica početka Prvog svjetskog rata, sve češće oglašavaju istoričari i političari koji, u službi propagiranja moći velikih sila, nastoje da revidiraju istorijske činjenice o povodu i uzrocima rata.

Citirajući njemačkog sociologa Maksa Vebera, on naziva “jednostavno slaboumnim“ takve koji austrougarski ultimatum Srbiji iz 1914. godine i Sarajevski atentat žele da predstave kao razlog za rat. Ristanović podsjeća da su se Srbi kroz prošlost, slavljenjem Vidovdana, branili od raščovječenja i uništenja i citira profesora Nikolu Koljevića:

“Kosovski mit, pre svega, visoko uzdiže svetinju svesno opredeljene slobodne ličnosti koja svojom žrtvom dokazuje postojanje jednog naroda ne kao bezlične pasivne ’mase’, već kao rezultat usaglašenih pojedinačnih odluka koje narodu i njegovoj sudbini daju pečat i status subjekta. (…) Paradoksalno, u Kosovskoj bici Srbi su se, gubeći bitku, uspostavili kao narod“.

Profesor Cvijetin Ristanović zaključuje da viševjekovna odbrana identiteta srpskoga naroda obavezuje i sadašnje generacije Srba na čuvanje ne samo teritorije, nego i najvažnijih duhovnih vrijednosti, jezika, pisma, vjere i tradicije.

/agencije/

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender