Šešelj u zatvoru bar još 2 godine?

Šešelj u zatvoru bar još 2 godine?

Do ovog zaključka taj beogradski list je došao, kako navodi, prostom računicom i razgovorom sa nekoliko sagovornika upućenih u pravila Haškog tribunala.

Zbog dolaska novog sudije, Madaje Nijanga iz Senegala, umjesto izuzetog sudije Harhofa, Raspravno vijeće dalo je u prekjučerašnjem pozivu dvije mogućnosti za nastavak postupka koji protiv optuženog Šešelja traje od 2007. godine, iako je on u zatvoru u Hagu još od februara 2003. godine. Time bi presuda protiv Šešelja mogla bi da se donese sa novoimenovanim sudijom.

Druga mogućnost je da se cijelo suđenje ponovi, da se radi upoznavanja novog sudije sa cjelokupnim postupkom ponovo dovede 71 svjedok tužilaštva i deset svjedoka suda, i da se preko njihovog iskaza uvede 1.348 dokaza.

Presuda Šešelju trebalo je da bude donijeta poslije 175 sudskih sesija i završnih riječi optuženog i tužilaštva, prije petnaest dana, ali je izuzećem sudije Harhofa cijeli proces poprimio nepredvidivi smjer.

Čak i ako Šešelj prihvati da mu presudu donese sudsko vijeće sa novim članom, sudija iz Senegala ni po parvilima Haškog tribunala ne može da učestvuje u pripremanju presude dok ne pročita sve sudske spise i dokumente sa ovog procesa.

Samo transkript sa suđenja u Hagu obično je dug 80.000 stranica. Prijatelj suda na suđenju Slobodanu Miloševiću Branislav Tapušković sjeća se da je prvi dio procesa protiv bivšeg predsjednika Jugoslavije i Srbije, u kome je tužilaštvo izdvojilo svoje svjedoke, pretočen u transkript od 40.000 stranica.

Da bi se pripremio za učešće u donošenju presude, novi sudija bi morao vrlo pažljivo, uz razmatranje svih dokumenata koji su preko svjedoka uneseni u slučaj, da iščita sve te hiljade stranica.

Transkript suđenja ne može da se čita kao roman, kaže jedna od sagovornica “Politike”, a prirodno je što po pravilima Haškog tribunala, ili bilo kog suda na svijetu, sudija mora biti upoznat sa predmetom prije nego što donese presudu.

Neki od 1.348 uvedenih dokaza mogu biti knjige, enciklopedije, istorijski udžbenici ili dokumenti i studije, drugi se moraju pogledati na filmskom platnu, treće treba preslušati.

Do svega ovoga je došlo poslije protesta danskog sudije u Hagu Frederika Harhofa koji je negodovao protiv naglog preokreta u dugogodišnjem tumačenju koncepta “udruženog zločinačkog poduhvata”. Harhof je preokret pripisao pritisku predsjednika suda Amerikanca Teodora Merona na kolege, a za račun SAD i Izraela.

U protestnom pismu koje je dospjelo u javnost Harhof je podsjetio da je praksa Haškog suda da po načelu komandne odgovornosti osuđuje sve komandante koji nisu mogli da dokažu da nisu čak ni čuli za zločine koji su počinili njima podređeni vojnici ili oficiri.

Na Šešeljev zahtjev Harhof je poslije toga izuzet iz raspravnog vijeća, jer je ostavio osjećaj pristrasnosti u korist osuđujuće presude, a krajem oktobra je imenovan Madaje Nijang. Izricanje presude Šešelju odloženo je na neodređeno vrijeme.

Ujedno se razmatra da li će sudija Harhof, zbog toga što je dozvolio da njegovo pismo kritike izađe u javnost, biti pozvan da i sam odgovara u hagu zbog nepoštovanja suda.

Istovremeno Teodor Meron prihvatio je zahtjev optuženog Radovana Karadžića i povjerio je sudiji Bakone Molotou da ispita ima li osnova da se i bivša glavna tužiteljka Karla del Ponte izvede pred sud zbog nepoštovanja Tribunala. Karla del Ponte je, prema američkoj diplomatskoj depeši objavljenoj na “Vikiliksu” , američkom ambasadoru pročitala imena Amerikanaca koje je Slobodan Milošević htio da pozove u postupku odbrane, iako su ti podaci bili tajni.

Među njima su bili Bil Klinton i Ričard Holbruk. Nijedan ne bi došao u Hag u svojstvu svedoka, čak i da optuženi Slobodan Milošević nije preminuo. Američke vlasti nisu dozvoljavale da se iskazi njihovih zvaničnika prenose direktno iz sudnice.

Kada je riječ o zamjeni sudija u sudskom vijeću i ranije se to dešavalo, ali nikada na samom kraju procesa. Sada se čeka odgovor Šešelja koji je tokom ovih 10 godina u Hagu ukazivao na brojne nedostatke u postupcima.

Propisima Tribunala nije određeno koliko novom sudiji treba da se upozna sa cijelim dosadašnjim procesom. Da li on može da čita 100 ili više stranica na dan, postavlja pitanje “Politika”.

S druge tsrane, članovi Srpske radikalne stranke imaju rješenje- traže da Savjet bezbjednosti UN hitno poništi postupak protiv Šešelja pred Haškim tribunalom i pusti ga na slobodu, piše “Politika”, a prenosi Mondo.

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender