27. 10. 2020.
Sumljam da će me Đžemper ugrijati: 8 urnebesnih jezičkih grešaka u Srba

Sumljam da će me Đžemper ugrijati: 8 urnebesnih jezičkih grešaka u Srba

Sumljam da će me Đžemper ugrijati: 8 urnebesnih jezičkih grešaka u Srba

Ako niste primijetili probleme u uvodnoj rečenici, trebalo bi da razmislite o kupovini pravopisnog rječnika. U međuvremenu smo za vas napravili listu 10 najsmješnijih pravopisnih i gramatičkih grešaka u Srba.

Ivan Klajn, naš poznati lingvista, kaže za “Blic” da se pravopis srpskog jezika iskvario jer nastava jezika ne postoji u srednjim školama već godinama.

– Država dozvoljava da se jezik divlje razvija jer ne obraća pažnju na mišljenja lektorskih službi i zanemaruje obrazovanje dece u najosetljivijem dobu. Internet i društvene mreže su greške u pravopisu učinile uočljivijima, jer njihovi korisnici znaju da nigde neće ostati zabeleženo sve što su napisali. Jedan klik na tastaturi obriše sve. Ljudi žele da saopšte svetu nešto i ne obraćaju pažnju na to da li će to učiniti na valjan način – kaže Klajn.

Top 8 urnebesnih jezičkih grešaka u Srba

8. Šangarepa u mangarinu

Mnogo ljudi ne zna da je šaRgarepa riječ mađarskog porijekla – sárgarépa, odnosnu “žuta repa”. To, međutim, nije nikakav izgovor da se govori pogrešno šangarepa.

Što se maRgarina tiče, hrana je u Srbiji uvijek dobra tema za razgovor, ali se često jezik zaveže, a neki oblici se ustale uprkos tome što su pogrešni. MaRgarin je riječ francuskog porijekla – margarine. A Mangarin je zaliv u Filipinima.

7. Đžemper

I dok skoro niko ne bi pogriješio pri izgovoru riječi “džemper”, često nailazimo na primjere kada ljudi pri pisanju – valjda iz predostrožnosti, ne znajući da li je “đemper” ili “džemper” – solomonski kombinuju Đ i Ž, pri čemu nastaje zbrka glasova koju nije nimalo lako izgovoriti.

6. Paradajiz, kompijuter, kajiš

Zanimljivo je da u Rečniku Matice srpske paradajz i paradaiz nisu književne riječi, nego varvarizmi iz njemačkog. Književne riječi su crveni patlidžan i – rajčica! Pravopis daje samo paradajz.

5. Sumljam

U ovom slučaju nema mjesta “sumlji”: postoji samo jedan pravilan oblik, a u njemu ne postoji slovo lj. Isto važi i za ostale izvedenice: sumnjati, sumnjiv, sumnjičiti, sumnjičav, osumnjičiti, sumnjivac… Nema lj!

Skup “mnj” koji se nalazi u riječi “sumnjiv” rijedak je u srpskom jeziku (mnjenje, na primjer) i teži za izgovor, pa ga vjerovatno zato mijenjaju u češće i lakše izgovorljivo “mlj”.

4. Srbski

Uprkos jasnom pravilu jednačenja po zvučnosti, prema kom zvučno b ispred bezvučnog s prelazi u svoj bezvučni parnjak p, ova nepravilna verzija se i dalje održava obično kod grupa koje se zalažu za “tradicionalne vrijednosti”.

3. Hvali

Faliti znači nedostajati. Na primjer, nekome “fali daska u glavi”. Hvaliti, s druge strane, znači isticati vrline.

U primjeru “ništa mi ne hvali” prava je misterija šta je govornik htio da kaže, ali ako je htio da se pohvali kako nema mane, to mu nije uspjelo. Greška vjerovatno nastaje zbog toga što je u značenju “nemoj da ističeš svoje vrline”, pogrešno reći “ne fali se”, umjesto “ne hvali se”. Pa tako reč “fali” biva ukinuta i tamo gdje ju je pravilno koristiti.

2. Mi bi, a šta bi vi?

Ovo pravilo je toliko ponavljano da su ga čak i estradne zvijezde naučile – skoro. Ovdje još jednom podsjećamo na pravilne oblike:

Ja bih           Mi bismo

Ti bi            Vi biste

On bi           Oni bi

1. Jer i jel

Borba između jer i jel traje i nema naznaka da će ovaj “konflikt” ikada biti riješen. Je l’ smo se previše opustili i nikada nećemo naučiti razliku? Vjerovatno, jer smo previše lijeni.

Izvor: Blic.rs

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender