25. 10. 2020.

Merkelova kancelarka treći put

Za Merekelovu je glasalo 462 poslanika od ukupno 621 predatih važećih glasačkih listića. Protiv je bilo 150, a uzdržanih devet poslanika.
Takozvana “kancelararska većina” u ovom, 18. sazivu Bundestaga, iznosila je 316 glasova od ukupno 631 poslanika, tako da je Merkelova dobila znatno više od ustavom predviđenog, neophodnog broja glasova.

Njeni demohrišćani, koji su najjača parlamentarna frakcija, imaju čak 311 poslaničkih mjesta, a njeni koalicioni partneri, socijaldemokrate, druga po snazi partija, 193 poslanika.
Njemačka je danas, 86 dana poslije izbora, što je najduži period do sada, dobila vladu “velike koalicije” demohrišćana i socijaldemokrata, kakvu je Mereklova već jednom vodila u svom prvom mandatu.

Njemačka opzicija u ovom sazivu Bundestaga ima svega 127 poslanika – iz redova zelenih i ljevičara.

U Njemačkoj se, prema Ustavu iz 1949, napisanom uz živo sjećanje na strahote Drugog svjetskog rata, niko na visokoj funkciji, ni predsjednik države, ni savezni kancelar (šef Savezne vlade) ne mogu birati direktnim glasanjem građana, već samo u parlamentu.
Ustav predviđa da se najduže svake četvrte godine raspisuju savezni izbori na kojima građani ove 82-milionske nacije odlučuju o svojim predstavnicima u Bundestagu, kako Nijemci zovu donji dom saveznog parlamenta.

Jedan od osnovnih zadataka Bundestaga je izbor saveznog kancelara (ili, kako u inostranstvu jednostavno kažu – kancelara), političara koji u političkom životu Njemačke “igra” glavnu ulogu i predstavlja centar moći i odlučivanja.

Član 63 njemačkog Ustava definiše izbor kancelara.
“Kancelar se, bez diskusije, bira u Bundestagu na prijedlog predsjednika države”, kaže se u Ustavu, ali se ne precizira rok u kojem predsjednik države, poslije konsultacija s političkim strankama, mora da kaže svoju riječ.
Ustav, međutim, precizira da se konstitutivna sjednica Bundestaga mora održati najkasnije 30 dana po održavanju saveznih parlamentarnih izbora.
Kad je riječ o tehničkoj proceduti izbora kancelara, on (ili ona) se bira tajnim glasanjem u Bundestagu.

Za uspješan izbor je kandidatu za kancelarsku fotelju, čije ime je zapravo poznato još od predizborne kampanje, potrebno da u prvom krugu glasanja dobije takozvanu “apsolutnu kancelarsku” većinu.
Merkelini demohrišćani, koji su najjača parlamentarna frakcija, imaju čak 311 poslaničkih mjesta, a socijaldemokrate, druga po snazi partija 193 poslanika, tako da je za Merkelovu “kancelarska većina” od 316 glasova potpuno sigurna.

Njemačka opozcija u ovom sazivu je veoma mala-nju čine partija Lijevice, sa 64 poslanička mjesta i partija Zeleni, koja ima 63 poslanika.
Među živima su socijaldemokrate Helmut Šmit i Gerhard Šreder i demohrišćanin Helmut Kol, rekorder u kancelarskoj fotelji pošto je u njoj ostao punih 16 godina, od 1982. do 1998. godine.

Izvor:Agencije

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender