24. 01. 2021.
Danas Mali Božić

Danas Mali Božić

Danas Mali Božić

Pravoslavne crkve koje vrijeme i dalje računaju po starom, julijanskom kalendaru, a to su Jerusalimska, Ruska, Srpska, Gruzijanska patrijaršija i Sveta Gora Atonska, danas proslavljaju Mali Božić ili praznik obrezanja Hristovog, zatim spomen na Svetog Vasilija Velikog – jednog od najobrazovanijih otaca hrišćanske crkve, ali i početak nove kalendarske godine.

U rang najznačajnijih hrišćanskih praznika današnji dan je svrstan zahvaljujući spomenu na obrezanje Hristovo, kojem su u osmi dan po rođenju podvrgavana sva jevrejska djeca.

Kako ni u čemu ne bi bio promjenjen Mojsijev zakon, jer je Hristos i sam govorio da nije došao na svijet da poništi zakone, Josif i Marija obrezali su Bogomladenca i dali mu ime Isus, kao što je anđeo zapovijedio prije njegovog rođenja. Isus je jevrejsko ime i znači Spasitelj, a Hristos je grčka riječ i znači pomazani ili osvećeni.

U našem narodu praznik posvećen Obrezanju Gospodnjem naziva se i Mali Božić, pa se u mnogim krajevima na današnji dan ponavljaju neki obredi i radnje svojstveni praznovanju Roždestva Hristovog. U nekim krajevima, na primjer, na današnji dan spaljuju se ostaci badnjaka. Kao što se za Božić mijesi česnica, za Mali Božić se mijesi poseban obredni hljeb vasilica, u koji se stavlja zrnevlje mnogih žitarica, bundeve, pasulja, bobice drena –za zdravlje i metalni novčić – simbol bogatstva i sreće.

S obzirom na to da je po julijanskom kalendaru danas 1. januar, a da se ovog kalendara pridržava još samo dio pravoslavnih patrijaršija, to danas neki pravoslavni narodi slave početak nove kalendarske godine, koja se naziva julijanska ili pravoslavna.

Današnji dan neki nazivaju i srpskom Novom godinom. U našem narodu se vjeruje da se danas ne treba svađati, jer u protivnom ljude će cijele naredne godine „tjerati baksuz”, dok se u nekim krajevima vjeruje da se danas posebno treba čuvati da vas neko ne prevari.

Treći od današnjih spomena je praznik Svetog Vasilija Velikog, krsna slava mnogih porodica i nekih esnafa, a u našem narodu se naziva Vasiljevdan.

Slavi se u spomen na jednog od najobrazovanijih otaca hrišćanske crkve, koji je 15 godina u Atini učio filozofiju, retoriku astrologiju i ostale nauke prije nego što je u tridesetoj postao hrišćanin.

Iako je živio samo 50 godina, ostavio je mnogobrojna značajna djela: bogoslovska, kanonska, apologetska i službu koja je po njemu nazvana liturgija Svetog Vasilija Velikog, koja se služi na današnji praznik i još devet puta u godini. Vasilije Veliki bio je 10 godina episkop Kesarije u Kapadokiji, a upokojio se 1. januara (po julijanskom kalendaru) 379. godine.

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender