30. 07. 2021.
Nataša Crnković: Bitka za Sutjesku još nije završena

Nataša Crnković: Bitka za Sutjesku još nije završena

Nataša Crnković: Bitka za Sutjesku još nije završena

Prije nekoliko dana sa dnevnog reda 32. redovne sjednice parlamenta Srpske povučen je Prijedlog odluke o usvajanju Prijedloga prostornog plana područja posebne namjene Nacionalni park “Sutjeska”.

Prije te odluke, Centar za životnu sredinu objavio je video pod nazivom ”Bitka za sutjesku” u kojem se protiv izgradnje HE i uništavanja nacionalnog parkta, podigao glas mnogih organizacija, stručne javnosti kao i lokalnog stanovništva.

Centar za životnu sredinu već više od godinu dana aktivno radi na ovoj problematici, sarađujući sa naučnicima, organizacijama civilnog društva, međunarodnim institucijama, sekretarijatima konvencija za zaštitu prirode, te lokalnim stanovništvom. Pokrenute su i tužbe protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zbog usvajanja Studija uticaja na životnu sredinu. kojem je planirana izgradnja pet malih hidroelektrana.

Pitali smo Natašu Crnković, predsjednicu Centra za životnu sredinu: Da li je Vlada RS nedavno i konačno odustala od gradnje hidroelektrana na Sutjesci, ili i dalje postoji mogućnost za to?

Nedavna odluka Vlade RS da sa sjednice Narodne skupštine RS povuče tačku koja se odnosila na prijedlog Prostornog plana područja posebne namjene Nacionalni park Sutjeska nikako ne podrazumijeva odustajanje od samih planova za male hidroelektrane. Svakako, to jeste veliki korak u čitavoj kampanji, te možemo reći prvi pozitivan korak nadležnih. Prijedlog Prostornog plana je podržavao izgradnju malih hidroelektrana, za šta smo smatrali da je nedopustivo, zbog čega smo nekoliko puta pozivali narodne poslanike da ne usvoje takav plan. Smatramo da će ponovnim i detaljnim razmatranjem ovih planova biti ukinuta mogućnost izgradnje hidroelektrana u našem najvrijednijem prirodnom području.

Šta je BITKA ZA SUTJESKU sve podrazumijevala i smatrate li ovo pobjedom?

Ovo još uvijek nije pobjeda, ali je jasna potvrda da je moguće uticati na donosioce odluka. Kampanja Bitka za Sutjesku je prvenstveno podrazumijevala konsultacije, sastanke i razmijenu mišljenja sa stručnom javnosti, drugim organizacijama civilnog društva, lokalnim stanovništvom i predstavnicima evropskih i međunarodnih institucija i organizacija. Bitku vodimo i na pravnom polju, time što smo pokrenuli dvije tužbe protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zbog usvajanja Studija uticaja malih hidroelektrana na rijekama Sutjeska i Hrčavka na životnu sredinu. Skoro objavljen video Bitka za Sutjesku upravo pokazuje kako naše mišljenje protiv hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska nije usamljeno, te kako su se oko štetnosti tih planova usaglasile mnoge organizacije, stručna javnost, te lokalno stanovništvo.

Kako je uopšte došlo do ideje da se pravi hidro-centrala na Sutjesci?

Ideja za ove hidroelektrane nije novijeg vijeka, te smo od nekoliko profesora dobili informaciju da su se protiv istih planova borili u 1980-im. Kao i preko stotinu drugih odluka o dodjeli koncesija, i u ovom slučaju je odluku donio bivši predsjednik Vlade, Pero Bukejlović u odlazećem mandatu 2006. godine.

SUTJESKA

Trenutna Vlada je nastavila sa sprovođenjem takve odluke, ignorišući jasan stav javnosti po ovom pitanju.

Šta je sa HE, koja je trebala biti izgrađena na gornjem toku rijeke Sane?

Zajedno sa Koalicijom za zaštitu rijeke Sane smo jako aktivni na očuvanju ove rijeke, kojoj takođe prijete hidroelektrane. Obje, i Sutjeska i Sana su po klasifikaciji vodotoka u Republici Srpskoj u prvoj kategoriji, te su rijeke koje trebamo ostaviti netaknute, za nas i buduće generacije. Koalicija duže od šest godina ukazuje na nesagledive posljedice koje bi hidroelektrana „Medna“ imala na gornji tok rijeke Sane, koji je Prostornim planom RS do 2015. planiran da se zaštiti. Trenutno je u toku sudski postupak zbog izdavanje ekološke dozvole. U Koaliciji smo jako pozitivni, očekujući konačno odustajanje od ove hidroelektrane u ovoj godini.

Postoji li još takvih projekata u RS, koji direktno ili indirektno ugrožavaju mjesta gdje je priroda izuzetno očuvana?

Sve ljudske aktivnosti utiču na životnu sredinu, što je neupitno. Protivimo se velikim projektima koje koriste zastarjele tehnologije, koje imaju izrazito negativan uticaj na zdravlje ljudi i prirodu i od kojih se masovno odustaje u svijetu, kao što su termoelektrane.
Pored toga, najvažnija prirodna područja, kao što su upravo već zaštićena područja ili ona koja su planirana za zaštitu, trebaju da ostanu sačuvana od uništenja. Ta područja se trebaju razvijati u svrhe turizma i jačanja lokalnih zajednica.

Istakla bih još generalno neodrživo korištenje šumskih i vodenih ekosistema, što jeste problem u Republici Srpskoj. To podrazumijeva zagađenje rijeka i drugih vodotoka, masovnu eksploataciju šljunka, krivolov, sve češće obaloutvrde, podmetnute požare, isušivanje močvara, neplansko krčenje šumskih područja itd.

U kakvom stanju je Bardača? Koji su još prirodni rezervati ugroženi u RS?

Močvarni kompleks Bardača je prije nekoliko godina skoro u potpunosti devastiran. Jezera su isušena i pretvorena u oranice, što je imalo nesagledive posljedice na živi svijet koji je zavisio upravo od vodenih površina koje su tamo postojale. Centar za životnu sredinu je inicirao veliki broj sastanaka, koji do sada nisu donijeli konkretne pomake. Plan za tzv. prethodnu zaštitu Bardače bi uskoro trebao da se nađe na sjednici Vlade RS, te se nadamo da bismo u skorijoj budućnosti mogli da vidimo i konkretne korake koji će ovesti do revitalizacije ovog međunarodno zaštićenog područja, od posebnog značaja za ptice. Primjera kao što je Bardača je nažalost mnogo. Republika Srpska je zaštitila oko 1% svoje teritorije, a ni to nismo u stanju da sačuvamo i održavamo.

Na kojoj skali od 1 do 10 je naša svijest o očuvanju prirode i dali se može reći da se stanje polako poboljšova? Sve veći broj mladih bavi se sportovima i aktivnostima koji podrazumijevaju boravak u prirodi, ili se to samo tako čini?

Mijenjanje svijesti je dug proces, ali takođe i jako teško mjerljiv. Iako možemo reći da je stanje poboljšava, u isto vrijeme su pritisci na prirodu sve veći i jači. Trendovi u razvijenom svijetu se mijenjaju, ljudi su sve zasićeniji gradova, buke, zagađenja i generalno nezdravog načina života.

bardača čamac

Češće se bave sportom, sele se na periferije gradova, biraju šta jedu i kako njihove aktivnosti utiču na prirodu. To je generalizacija, ali povučemo li paralelu možemo reći da su trendovi kod nas još uvijek mnogo drugačiji. Imamo prednost što se još uvijek nismo mnogo udaljili od prirode ili ju uništili do te mjere kao što je slučaj u većini evropskih zemalja.

Vaši aktuelni i planirani projekti i akcije su?

Centar za životnu sredinu djeluje kroz tri programa: Energije i klimatske promjene, Transport i Biodiverzitet i zaštićena područja, te svaki od njih podrazumijeva veliki broj projekata i aktivnosti.

Regionalni projekat ETNAR koji sprovodimo s partnerima iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore je primjer veoma uspješnog i sveobuhvatnog projekta, koji radi na jačanju mreže organizacija koje se bave pitanjima energije i prirodnih resursa. ETNAR projekat je podržan od strane Evropske unije, a sama kampanja Bitka za Sutjesku se dijelom sprovodi kroz ovaj projekat. Više o tom projektu na www.etnar.net

Još jedan projekat kojim se jako ponosimo u Centru je uspostavljanje Arhus centara u Banjoj Luci i Tuzli. Arhus centar koji je u Banjoj Luci otvoren u našoj kancelariji  pruža mogućnost široj javnosti da se informiše, te stvara uslove za aktivno učešće u donošenju odluka koje se tiču životne sredine.

Pored toga, aktivno radimo na jačanju manjih ekoloških organizacija civilnog društva, nudeći im podršku i pomoć pri realizovanju aktivnosti.

(KONTAKT RADIO)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender