16. 04. 2021.
Kancerogeni krovovi: Azbest prijeti zdravlju učenika

Kancerogeni krovovi: Azbest prijeti zdravlju učenika

Kancerogeni krovovi: Azbest prijeti zdravlju učenika

Tačnih i pouzdanih podataka o broju škola sa takvim krovom nema, ali se procjenjuje da njihov broj nije zanemariv.

Naime, iako je masovna gradnja sa ovim nekada popularnim materijalom, čije su karakteristike prije svega ekonomičnost i jednostavnost ugradnje, davno prestala, mnoge škole ga i dalje imaju na svojim krovovima, a s obzirom na to da je zub vremena veliki broj tabli oštetio, opasnost od štetnih posljedica je time i veća.

Tako je Osnovna škola “Danilo Borković” iz Gradiške samo jedna od onih na kojoj ove potencijalno opasne table leže još od kada je počela s radom.

Škola je sagrađena 1979. godine, a ploče su na njoj od prvog dana gradnje.

“Stanje krova škole je loše, jer su ploče ispucale, krov nam prokišnjava na više mjesta, dok samo možemo zamisliti u kakvom se stanju nalazi krovna konstrukcija, koja je izgrađena od drveta”, rekao je Zoran Miljević, direktor ove škole, dodajući kako su se po ovom pitanju žalili i roditelji.

Kako kaže, do sada su se obraćali resornom ministarstvu i Odjeljenju za društvene djelatnosti opštine Gradiška, ali zasad do pozitivnog odgovora za zamjenu krova nije došlo. Kako nam je potvrđeno, problem sa azbestnim pločama na krovu imaju i škole u Kotor Varošu.

Dušan Mišljenović, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola u Banjaluci, rekao je kako nije stručan da komentariše materijale kojima su škole nekada pokrivane, ali je ocijenio kako su uslovi u osnovnim školama koje pohađaju banjalučki osnovci zadovoljavajući. Sa druge strane, Predrag Ilić, direktor Instituta za zaštitu i ekologiju RS, kaže kako bi se trebalo raditi na tome da ove ploče na svim objektima budu uklonjene.

“Ako se nalaze na krovu i ako su dobro pričvršćene i nisu slomljene, one nisu opasne, ali ako se oštete, prilikom lomljenja mogu da budu izuzetno opasne jer se udišu prašina i čestice, što dovodi do oboljenja”, kaže Ilić.

Kako je pojasnio, u RS je donesen Zakon o hemikalijama i usvojen Pravilnik o ograničenjima i zabranama opasnih hemikalija, kojim je obuhvaćen i azbest.

“On se ne smije proizvoditi, koristiti, a ni uvoziti, pa nam je tako ostao zadatak da se riješimo onog dijela koji nam je ostao iz nekadašnjih vremena”, kazao je Ilić.

Mirko Stanetić, doktor specijalista za plućne bolesti, kaže kako je još davno dokazano da je azbest kancerogen i da je udisanje azbestne pare za ljude koji su se našli u njegovoj blizini izuzetno štetno.

“Problem je prašina koja se udiše u pluća, jer se kristali azbesta koji su u obliku oštrih štapića zabodu u tkivo pluća i nemogu se iskašljati, a usljed čega može nastati oboljenje”, pojašnjava on. Govoreći o zastupljenosti ovog materijala, on daje primjer Klinike za plućne bolesti koja je takođe prekrivena ovim pločama.

“One bi poslije 20 godina trebalo da budu zamijenjene jer se njihov površinski sloj usljed vremenskih prilika pretvara u prašinu. Koliko u toj prašini ima azbesta i u kom procentu, ne znam”, zaključio je Stanetić.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS nema podataka na koliko škola je ovaj materijal ostao nezamijenjen, ali obećavaju kako će za nekoliko godina on nestati kroz rekonstrukciju objekata i ugradnju novih materijala

“Vlada je u proteklih osam godina u sanaciju i izgradnju novih osnovnih i srednjih škola u RS uložila oko 42.956.Q000 KM. Ulagalo se kontinuirano, sanirano je 47 osnovnih škola, četiri fiskulturne sale, te izgrađeno 13 novih osnovnih škola i 16 fiskulturnih sala”, kazala je Branka Rogač, portparol ovog ministarstva.

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender