27. 09. 2021.
Vez Banjalučanke putuje svijetom

Vez Banjalučanke putuje svijetom

Vez Banjalučanke putuje svijetom

Ova vezilja, koja je vez zaista savladala uz pomoć prve komšinice, jedan je od nosilaca za uvrštavanje zmijanjskog veza na UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

U centru Banjaluke nalazi se njena radnja ”Radinost R”, koja ove godine u martu obilježava deceniju i po postojanja. U radnji se mogu pronaći razni vezeni motivi, ramovi od plemenitog drveta divlje trešnje, lampe, poslužavnici, ogledala…

”Osnovni zanat kojim se bavim je vez, te pokušavam da kroz radove primijenjene umjetnosti vez kao umjetnički zanat približim savremenom čovjeku”, rekla je Radenka.

Dobila orden

Za radove nastale u Radenkinim rukama čulo se i u Briselu, pa je ovaj vezilji kao čuvaru i majstoru starih zanata dodijeljen orden zasluga za stvaralaštvo na 60. svjetskom salonu ”Brisel Eureka”, a njenoj radnji dodijeljene su zlatna medalja i nagrada od organizatora salona.

Pored toga, ona redovno izrađuje nagrade i za Filmski festival ”Kustendorf”, a njen rad ”Rodni krst sa Zmijanja” dobila je glumica Monika Beluči kao nagradu za buduće filmove. Radenka je za slavnu glumicu izvezla sliku sa ornamentom košulje, koja joj je uručena prošle godine na “Kustendorfu”.

Slika je nazvana ”Rodni krst sa Zmijanja”, koji se originalno nalazi na ženskoj košulji.

Radovi banjalučke vezilje ”otputovali” su širom svijeta pa ih ima od vjerskih centara poput Hilandara i Jerusalima, pa do političkih centara Brisela, Atine i Londona.

Vlasnici njenih ručnih radova su i književnik Rajko Petrov Nogo, akademik Matija Bećković, muzičar Slobodan Trkulja, režiser Emir Kusturica i mnogi drugi.

Ključ u porodici

Pored Radenke, na očuvanju tradicije rade i muž Željko i sin Nemanja, koji su uglavnom zaduženi za oblikovanje drveta.

”Ključ svega je porodica, svi smo okrenuti tome i možemo jedni od drugih da zahtijevamo kvalitet”, dodala je Radenka.

Ona kaže da joj zadovoljstvo predstavlja i to što su mladi ljudi okrenuti tradiciji pa nerijetko navrate kada opremaju domove. Radove nastale u ovoj radnji ne kupuju često turisti, ali prema njenim riječima, oni joj nisu ni ciljna grupa, već “čestiti srpski domaćini”.

Poslovni pokloni se mogu naći od 30 maraka, koji imaju rukom rađen vez, a određeni proizvodi se kreću i do 500 maraka.

Jungićeva je, kao što je već pomenuto, jedan od nosilaca plavog veza za uvrštavanje na UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Riječ je o zmijanjskom vezu koji se smatra najstarijim ručnim vezom na Balkanu, a specifičan je po tehnici pokrstice i što je uvijek tamnoplave boje.

Prema posljednjim podacima, ovaj vez bi mogao u oktobru da se nađe na UNESCO-ovoj listi jer je ušao u najuži izbor.

Porodica Jungić na svojstven način doprinosi i očuvanju baštine srpskog naroda.

(Glas Srpske)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender