Evropska unija uvodi sankcije Rusiji?

Evropska unija uvodi sankcije Rusiji?

Evropska unija uvodi sankcije Rusiji?

Kako je ranije najavljeno, sankcije će biti usmjerene prema funkcionerima krimskih vlasti koji su učestvovali u raspisivanju referenduma o pripajanju Rusiji, kao i prema licima iz najbližeg okruženja ruskog predsjednika Vladimira Putina i obuhvatiće zabranu izdavanja viza i zamrzavanje njihove imovine.

Kako Tanjug saznaje, među zemljama članicama još traju intenzivne konsultacije o tome koga bi sve trebalo staviti na “crnu listu”, a EU je ponovo podijeljena na “jastrebove” koji žele da na toj listi bude što veći broj Putinovih saradnika, i na “golubove”, koji zagovaraju oprezniji pristup.

U Briselskim diplomatskim krugovima kažu da Velika Britanija, uz Švedsku, Poljsku i grupu baltičkih zemalja, zagovara što oštriji odgovor Moskvi, dok su u gupi “golubova” Holandija, Španija i Italija, koje ne žele da žrtvuju tjesne privredne veze sa Rusijom.

Isti izvori navode da su Francuska i Nemačka negdje između ta dva pola, a u diskusiji indirektno učestvuju i Sjedinjene države, čiji su predsjednik i državni sekretar ovih dana telefonom i lično razgovarali sa mnogim evropskim liderima.

Sankcije koje budu izglasane danas, međutim, neće biti i konačan evropski odgovor na ukrajinsku krizu, jer će se već u četvrtak u Briselu okupiti šefovi država i vlada zemalja članica, a Ukrajina će se ponovo naći na dnevnom redu.

Mnogo toga zavisi od situacije na terenu poslije jučerašnjeg krimskog referenduma.

Iz Brisela je prethodnih dana sasvim nedvosmisleno poručeno da ni EU ni zemlje članice neće priznati rezultate tog referenduma jer je on, kako se navodi, održan pod budnim okom ruske armije, a sem toga je suprotan ukrajinskom ustavu i međunarodnom pravu.

Ukoliko se krimski scenario prelije na jugoistoči dio Ukrajine, a ruska Duma na sjednici u srijedu najavi pripajanje Krima Rusiji može se očekivati dodatno zaoštravanje odnosa Brisela i Moskve, ovaj put sa mnogo težim posljedicama.

Riječ je o takozvanom trećem krugu sankcija, koji prema ranijoj odluci Evropskog savjeta stupa na snagu ukoliko Rusija nastavi sa narušavanjem suvereniteta Ukrajine.

Za ove sankcije je najavljeno da će biti “dalekosežne”, a mogle bi obuhvatiti širok raspon mjera, od embarga na oružje do suspenzije postojećih aranžmana u nizu oblasti, uključujući i energetiku.

Moskva je već najavila da će na takve mjere odgovoriti recipročno, tako da će posljedice uzajamnih sankcija biti ozbiljne. Iz Kremlja je juče saopšteno da nema razloga da Moskva mijenja svoju spoljnu politiku kao odgovor na kritiku koju su joj zbog stava o Ukrajini uputile ostale članice Grupe osam najrazvijenijih svetskih privreda.

Obim trgovinske razmjene Rusije i EU u prošloj godini bio je blizu 400 milijardi dolara, što Rusiju čini trećim po veličini trgovinskim partnerom EU, poslije Amerike i Kine.

Sa druge strane, EU je ubjedljivo najveći trgovinski partner Rusije, tako da bi se posljedice sankcija mnogo više osjetile u Mosvi nego u evropskim prestonicama.

Izvor: Telegraf

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender