28. 10. 2021.
Pomjeranje kazaljki na časovniku – korist ili šteta?

Pomjeranje kazaljki na časovniku – korist ili šteta?

Pomjeranje kazaljki na časovniku – korist ili šteta?

Sutra ćemo spavati sat kraće, jer, kao i mnoge zemlje u svijetu, prelazimo na ljetnje računanje vremena. To znači da će se jedan čas kasnije smrkavati i da ćemo imati priliku da po dnevnom svjetlu završimo započeti posao.

Pomjeranje kazaljki na časovniku svakog proljeća i jeseni razbukta polemike u svijetu: zagovornici teorije da kazaljke na satu treba pomjerati ističu da je prednost dužeg dana višestruka – ušteda energije, manje nesreća u saobraćaju, manje kriminala… Oni koji su protiv u prvi plan stavljaju štetnost po zdravlje, ali i česte nesreće na radu u prvoj sedmici poslije pomjeranja kazaljki.

Na sajtu „Njujork tajmsa” nedavno je vođena debata zagovornika i oštrih protivnika pomjeranja kazaljki. Profesor ekonomije na Univerzitetu Jejl Metju Kočen ističe da se prelazak na ljetnje računanje vremena najčešće pravda time da je to „potrebno farmerima”. Oni, naprotiv, kaže Kočen, ne vole kasnije svitanje, jer im je lakše da muzu krave po jutarnjem svjetlu nego po mraku.

“Bilo je priča da se kazaljke na časovniku pomjeraju zbog uštede energije, ali istraživanje u Indijani pokazalo je da baš to utiče na porast potrošnje struje i to za četiri odsto mjesečno”, ističe ovaj profesor ekonomije, napominjući da u svijetu prelazak na ljetnje računanje vremena pogađa 1,6 milijardi ljudi.

Za razliku od njega, Stiv Kalandrilo, profesor prava na Vašingtonskom univerzitetu smatra da dnevna svjetlost spašava živote. Po njegovom mišljenju, produžavanjem dana za jedan sat smanjuje se stopa kriminala, jer se prije svega mladim prestupnicima tako skraćuje „radno vrijeme”, a drastično se smanjuje i broj saobraćajnih udesa u večernjim satima. Čak 350 života godišnje bude spašeno produžavanjem dana, smatra ovaj profesor.

Pomjeranje vremena za jedan sat unaprijed može da bude veoma rizično, utvrdili su Dejvid Vagner, profesor asistent organizacije na singapurskom Univerzitetu za menadžment, i Kristofer Barns, asistent menadžmenta i organizacije na univerzitetu u Vašingtonu.

Podaci iz istraživanja koje ova dvojica stručnjaka navode zaista su zabrinjavajući: u ponedjeljak koji slijedi poslije pomjeranja kazaljki na časovniku, broj nesreća na radnom mestu raste za šest procenata, a zbog ozbiljnosti povreda čak 67 odsto povrijeđenih mjesecima odsustvuje s posla.

I dok strani eksperti lome koplja oko toga da li je i kolika ušteda zbog pomjeranja vremena, mi o tome ne moramo da brinemo: formalno pomjeranje kazaljki za jedan sat unapred za Srbiju nema nikakvog ekonomskog efekta, kaže za „Politiku” Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna ispitivanja.

“Ako ekonomiju povezujemo sa časovnikom, onda su u Srbiji te kazaljke odavno prešle 12. Mi smo „velike uštede” električne energije napravili zbog deindustrijalizacije – ugasili smo mnoga preduzeća ili ona samo vegetiraju.

Pomjeranje kazaljki unapred ništa posebno neće doprinijeti našoj ekonomiji koja je na niskim granama. Lijek za nju bile bi, a ja se nadam da će nova vlada da ih pokrene, suštinske reforme u javnom sektoru na svim nivoima i u svim oblastima, prije svega rješavanje problema preduzeća u restrukturiranju, reforma penzionog sistema, radno zakonodavstvo, efikasnija administracija s manjom papirologijom, samim tim i manji mito i korupcija, kako bi se u dogledno vrijeme stvorio prostor za smanjivanje poreza, naročito nameta na rad i time poboljšala ukupna investiciona klima”, objašnjava Đogović.

01

Srbija, po njegovim riječima, pomjera kazaljke na časovniku da bi pratila zemlje kojima teži, kako bismo mogli svoje radno vrijeme da standardizujemo s bankarskim sistemom i preduzećima s kojima radimo i državama s kojima sarađujemo.

“Pomjeranje vremena nama ne može da pomogne u ekonomskom smislu, već moramo sami da zasučemo rukave da bismo postigli boljitak”, napominje Đogović.

Jedan od najjačih argumenata onih koji se protive prelasku na ljetnje računanje vremena jeste – šok za organizam. Švedski naučnici sa Instituta Karolinska utvrdili su da je rizik od infarkta drastično povećan u danima koji slijede posle pomjeranja kazaljki na časovniku, jer tada organizam nije navikao na novi ritam i ranjiviji je na uticaj stresa. Prema njihovom višegodišnjem istraživanju, broj infarkta u danima koji slijede poslije prelaska na proljećno računanje vremena povećava se za 52 odsto u odnosu na jesenji period godine.

“Gubitak jednog sata sna utiče na motorne funkcije, raspoloženje i pamćenje. U danima poslije pomeranja kazaljki raste i broj samoubistava, ljudi su skloniji povredama na radu, a mnogi imaju problema sa spavanjem. Ako su zdravlje i bezbjednost odlučujući faktori, trebalo bi da prestanemo da pomjeramo vreme na časovniku”, kaže neurolog Šelbi Heris, iz američkog Centra za poremećaje spavanja.

“Umor, pospanost, razdražljivost i nesanica – na koje se pojedini ljudi žale poslije pomjeranja vremena na časovniku – nastaju zbog promena ritma spavanja. „Skraćivanje” noći prelaskom na ljetnje vrijeme krajem marta, i obrnuto – njeno „produžavanje” krajem oktobra – utiču na zdravlje”, kaže za „Politiku” pukovnik prof. dr Ranko Raičević, načelnik Klinike za neurologiju Vojnomedicinske akademije.

“Iako djeluje banalno, pomjeranje vremena može da izazove određene zdravstvene tegobe, naročito kod onih koji već pate od određenih bolesti – nesanice, hipertenzije, ili imaju tegobe s regulacijom šećera u krvi”, navodi dr Raičević.

Ipak, svi zdravstveni problemi trebalo bi da prođu u roku od nekoliko dana. Toliko vremena je potrebno mozgu da napravi novi sistem regulacije kako bi se organizam privikao na novonastalu situaciju.

(Politika)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender