24. 09. 2021.

EU predvodi suđenja za zločine OVK

Šef holandske diplomatije Frans Timermans informisao je nacionalni parlament o zahtjevu za pomoć, navodeći da EU još pregovara sa Prištinom o modelu krivičnog postupka, prenio je internet portal “Balkans insajt”.

Timermans je naveo da je “uloga Holandije i dalje nejasna”, ali je poznato da će biti uključena u “ograničen broj slučajeva u ograničenom vremenskom periodu”.

Prema riječima holandskog ministra, sud neće biti “međunarodni tribunal za Kosovo sa sjedištem u Holandiji”, nego poseban sud koji će neke slučajeve voditi u ovoj zemlji, a najverovatnije da će uključiti “ispitivanja svjedoka”.

U pismu koje je Timermans uputio poslanicima naveo je da će Holandija pružiti Briselu traženu pomoć, s obzirom na to da ova zemlja ima jedinstveno iskustvo na polju međunarodnog pravosuđa, ali će ta podrška biti uslovljena ispunjivanjem najviših standarda krivičnog prava i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

“Ova dva uslova moraju da ispune kosovske vlasti u saradnji sa EU”, naveo je Timermans. Evropska unija i SAD trenutno pregovaraju sa prištinskim vlastima o mandatu suda koji bi sa posebnim statusom trebalo da bude integrisan u pravosudni sistem na Kosovu.

Sjednice budućeg tribunala održavaće se u inostranstvu, a sudije, tužioci i ostali zaposleni biće angažovani na međunarodnom nivou, dok bi mandat suda trebalo da bude čvrsto zasnovan na Izvještaju o trgovini organima i nehumanom postupanju sa ljudima iz izveštaja senatora Dika Martija.

Prema navodima neimenovanih izvora u Briselu, kada budu okončane konsultacije Brisela sa Prištinom, biće razmenjena pisma o produžavanju misije Euleks čiji mandat ističe u junu ove godine.

Јoš nije jasno da li će novi tribunal suditi za trgovinu organima, ali je poznato da će procesuirati u slučajevima otmica i deportacija na Kosovu tokom 1999. godine.

Martijev izveštaj teško optužuje kosovskog premijera Hašima Tačija i “dreničku grupu” OVK, uključujući sadašnjeg poslanika Šaipa Muju za organizovani kriminal i zločine, među kojima je trgovina organima ubijenih Srba.

Međunarodni stručnjaci za sudove za ratne zločine naveli su da “nove države na Balkanu nemaju kapacitet i političku volju da istraže sumnje u ratne zločine” i da je to i dalje prepreka za nacionalne sudove.

Osnivanje tribunala podrazumijeva da će biti potrebne promjene kosovskog pravosuđa, a prema izvorima iz Prištine nekoliko opcija je u igri, a kao prvo se navodi da je potrebno da predsjedištvo Kosova unese amandman u kosovski ustav kojim se predviđa osnivanje tribunala.

Druga opcija je da Priština potpiše sa Briselom dokument o osnivanju suda, a da kosovski parlament ratifikuje potpis. Predsjedavajući kosovskog parlamenta Јakup Krasnići upozorio je da je u svakom slučaju potrebno da poslanici usvoje odluku dvotrećinskom većinom.

Prema izvorima iz EU, kako navodi Balkan insajt, najveći problem predstavlja zaštita svedoka, o čemu je izvjestilac Savjeta Evrope Žan-Šarl Gardeto pisao u izvještaju iz 2011. godine. U procesima pred Haškim tribunalom i sudom EU na Kosovu svjedoci su često mijenjali iskaze, a neki od njih su pobijeni tokom suđenja, kao što je bio slučaj kada se sudilo bivšem kosovskom premijeru Ramušu Haradinaju.

Zbog toga je funkcioner Euleksa Mats Matson ocijenio u januarskom izvještaju da lokalno pravosuđe nije sposobno da samostalno vodi procese za ratne zločine počinjene na Kosovu.

U pismu koje je potpisalo 17 sudija Euleksa istaknuto je da bi međunarodne sudije trebalo da preuzmu vodeću ulogu u procesuiranju u pomenutim slučajevima od kojih je 15 Euleks do sada obuhvatio istragom.

Predstavnica prištinskog Centra za istraživanja, dokumentaciju i publikacije Nora Ahmetaj ocijenila je da bi osnivanje tribunala zasnovanog na ulozi međunarodnih tužilaca i sudija pokazalo da “kosovsko pravosuđe nije bilo u stanju da sprovede pravdu”, sa čime se slažu i međunarodni eksperti.

(Agencije)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender