17. 05. 2021.
Sutorinu vraćaju Trebinju: Republika Srpska dobija izlaz na more?

Sutorinu vraćaju Trebinju: Republika Srpska dobija izlaz na more?

Sutorinu vraćaju Trebinju: Republika Srpska dobija izlaz na more?

Ukoliko naredni saziv Predsjedništva BiH i najviši državni predstavnici Crne Gore ne nađu zadovoljavajuće rješenje za konačno razgraničenje u regiji Hercegnovskog zaliva, dvije države mogle bi da se nađu pred velikim sporom, koji bi, zbog strateškog značaja, morala da rješava međunarodna arbitraža, pišu Nezavisne novine.

Naime, istoričari tvrde da je mjesto Sutorina, na izlazu na otvoreno more u Crnoj Gori, više stotina godina bilo suvereni dio BiH sve do 1948. godine. Tadašnjim nezvaničnim dogovorom partijskih drugova Đure Pucara Starog (BiH) i Blaže Jovanovića (Crna Gora) Sutorina je “razmjenjena” za oblast Lovišta na Sutjesci.

Zbog poslovične nezainteresovanosti predstavnika vlasti BiH, problem Sutorine spominjan je tek s vremena na vrijeme i sve izvjesnije je da će taj prelijepi krajolik, kada BiH i Crna Gora dogovore konačno razgraničenje, i definitivno otići u nepovrat Crnoj Gori. A tako i mogućnost da kontinentalno “skučena” BiH dobije više od pet kilometara otvorenog izlaza na more!

sutorina-vrijeme

Posljednjih nekoliko sedmica na ovakav ishod upozorava i Suad Kurtćehajić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, inače doktor pravnih nauka, koji smatra da bi predaja Sutorine Crnoj Gori bila veleizdaja.

“Taj problem mi sami nećemo moći da riješimo jer Crna Gora posjeduje Sutorinu praktično od 1948. A oni je neće dati dobrovoljno i to onda mora da ide pred međunarodnu arbitražu. Dakle, treba da čekamo s potpisom sve dok se Crnoj Gori ne ukaže na veliki problem sa Sutorinom”, ističe ovaj profesor.

Slučajno ili ne, ali na Predsjedništvo BiH pokrenulo je na posljednjoj sjednici postupak za pregovore radi zaključivanja ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore, koji tretira i ovo pitanje. Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH, kaže postupak će morati da se vodi ispočetka “iako je granična linija s Crnom Gorom na terenu utvrđena”.

“BiH je pokrenula sličan postupak zaključivanja sporazuma sa Srbijom i Crnom Gorom, ali proces se odvijao sporo i dugo, pa postupak mora da se vodi ispočetka iako je granična linija s Crnom Gorom na terenu utvrđena”, kazao je Radmanović, navodeći da će po okončanju redovne procedure ovo biti prvi ugovor o granicama u regionu.

Procedura je, dakle, pokrenuta, a konačnu riječ o ratifikaciji sporazuma imaće parlament BiH, i to budući saziv ovog vrhovnog tijela zakonodavne vlasti. Ipak, sudeći prema stavu iz Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma parlamenta BiH, sve je još daleko od bilo kakve realizacije.

“Mi do sada još nismo dobili nikakav dokument koji bi se ticao formiranja pregovaračkog tima za razgraničenje. Vjerujem da će o tome razgovarati neki budući saziv parlamenta”, kaže Zvonko Jurišić, zamjenik predsjedavajućeg ove komisije. I on smatra da Sutorina treba da pripadne BiH.

s1

“Moj stav je da ne treba sami sebe da zakidamo, jer već imamo problem razgraničenja kod Neuma. Vjerovatno će u završnici biti međunarodna arbitraža, što bi bilo i najpoštenije”, ističe Jurišić.

Problem Sutorine nije ni novo ni nepoznato pitanje. Naime, još 2006. godine Željko Komšić i Haris Silajdžić, kao članovi tadašnjeg saziva Predsjedništva BiH, najavljivali su pokretanje procesa međunarodne arbitraže, ali do toga nije došlo.

Profesor Kurtćehajić kaže da bi “pripadnost” Sutorine tokom arbitražog postupka bila lako dokaziva.

“Sve je u rukama naših političara. Niko nema pravo da preda to mesto, jer to nama niko od suseda ne bi uradio da ima tako čistu situaciju”, ističe ovaj profesor, koji izražava žaljenje što se u poslednje vreme ne oglašava trebinjski vladika Grigorije “koji se žestoko borio da Sutorina bude vraćena BiH”. On podseća da je BiH u Kraljevinu SHS ušla sa dva izlaza na more: Neum – Klek i Sutorina kod Herceg Novog.

“Ti izlazi su potvrđeni ranije na Berlinskom kongresu 1878. godine. Dokazi o granicama BiH su u Beču i Dubrovniku i mogu da se obezbijede diplomatskim putem. Bitno je i naglasiti da je kod stvaranja AVNOJ-evske Jugoslavije BiH imala najjasnije granice, i to one koje su utvrđene Berlinskim kongresom”, ističe Kurtćehajić.

(Nezavisne novine, Kurir)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender