09. 12. 2021.
Lebdeći skejtbord kao stvarnost (VIDEO)

Lebdeći skejtbord kao stvarnost (VIDEO)

Lebdeći skejtbord kao stvarnost (VIDEO)

Film „Povratak u budućnost 2“ ostavio je, između ostalog, u amanet naučnicima, zaluđenicima za tehnologiju i filmove jedno pitanje: Kada ćemo da dobijemo pravi, funkcionalni hoverbord (lebdeći skejtbord)?

Početkom nedjelje, kalifornijska kompanija “Art Pax” predstavila je „hendo“ – funkcionalni prototip fikcionog hoverborda Martija Mekflaja (lika kojeg igra Majkl Džej Foks).

I „hendo“ stvarno radi. Istina, može da levitira samo iznad specijalne bakarne podloge unutar studija kompanije, ali je i to veoma impresivno.

Međutim, za ovu tehnologiju tvorci „henda“, Greg i Džil Henderson, smatraju da će doprineti čovječanstvu mnogo više od primjene u dječjoj igrački.

„Arhitektura magentnog polja“ (Magnetic field architecture) pronaći će svoju primjenu u stabilizovanju zgrada prilikom zemljotresa ili u stvaranju efikasnog transportnog sistema ugrađena u automobile i vozove.

Prije dvije godine, francuski naučnici demonstrirali su nešto slično sa svojim hoverbordom koji je lebdio pomoću magnetne levitacije (maglev tehnologija). Prije deset godina, ekipa emisije Mitbasters napravila je hoverbord od parčeta daske za surfovanje i divača lišća.

Ipak, Hendersoni su pronašli način iskoriste elektromagnetnu tehnologiju daleko efikasnije. Osim toga, „hendo“ nije ograničen da mora da lebdi iznad šina poput „maglev” vozova.

Kako onda funkcioniše? „Hendo“ ima četiri motora koji stvaraju magentna polja, koja reaguju sa bakarnom podlogom, koja dalje služi kao provodnička površina i stvara sekundarna magetna polja. Polja se međusobno odbijaju i omogućavaju dasci da lebdi.

„Svaki magnet ima elektromagnetno polje i njegova sila je jednaka na cijeloj površini. Svako magnetno polje ima dva pola. Šta ako biste mogli da organizujete magnetna polja tako da imaju samo jedan pol. I onda sve to iskombinujete sa drugim magnetnim poljima, usput ih pojačavajući i fokusirajući njihovu snagu. To je ‘arhitektura magnetnog polja’. Kada se koristi na bakarnom podu kao ovom u studiju, cijela daska lebdi nekoliko centimetara iznad zemlje. Doviđenja trenje, dobrodošao hoverbord“, slikovito objašnjava primjenjenu tehnologiju Greg za ekipu sajta Verge, koja je bila pozvana na premijeru.

Teoretski, mogućnost fokusiranja i pojačavanja polja omogućava postizanje potrebne snage za levitaciju uz mnogo manje potrošene energije od postojećeg „maglev“ sistema. I ako se precizno podesi polje ono može da se koristi i za upravljanje i održavanje ravnoteže, što predstavlja dva najveća izazova postojeće „maglev“ tehnologije.

Greg i Džil kažu da su na ideju pravljenja hoverborda došli iz marketinških i praktičnih razloga. Htjeli su da privuku pažnju ljudi kako bi mogli da finansiraju razvoj svoje tehnologije.

„Želimo da privučemo pažnju ljudi zato što je hoverbord dokaz koncepta kojim će biti demonstrirana tehnologija koja može da ima veliki broj važnih primjena“, ističe Greg.

Za sada, međutim, „hendo“ nema pogon, ali kompanije razvija novi prototip koji koristi usmjeravanje magnetnih polja osim za levitaciju i za pogon i upravljanje.

„Cilj nam je da inspirišemo čitavu zajednicu naučnih mislilaca i konstruktora. Garantujem vam da će vas rezultati iznenaditi. Doći će do primjene ove tehnologije u automobilima, avionima, vozovima, fabrikama i bezbjednosti građevina“, kaže Greg.

Inače, prije nego što je sa ženom počeo da radi na ovom projektu, Greg (arhitekta po zanimanju) je 20 godina smišljao način kako da obezbijedi zgrade od zemljotresa i tako došao na ideju tehnologiju „arhitekture magnetnog polja“.

„Ukoliko možete da levitirate voz težine nekoliko stotina tona, što ne biste mogli zgradu“, smatra on.

Osim očigledne primjene u automobilima i vozovima, Greg smatra da će tehnologija biti primjenjena i u aero industriji.

„Avioni možda nisu toliko očigledni, ali polijetanje potpomognuto magnetnom levitacijom je nešto što svi proizvođači aviona žele, jer prilikom polijetanja se troši velika količina energije. Postoji ideja da ukoliko možete da smanjite količinu goriva koje se nosi i samim tim masu aviona, krila bi mogla da budu manja, a samim tim se otvara mogućnost za pregršt drugih inovacija“, objašnjava Greg.

U svakom slučaju, entuzijazam i želja dvoje supružnika da ovu tehnologiju popularizuju i usavrše daju dosta razloga za optimizam.

A za one koji ne mogu da dočekaju leteće automobile ili lebdeće kuće, već hoće da iskuse „hendo“ odmah, moraće da izdvoje 10.000 dolara i da imaju površinu presvučenu bakrom kako bi mogli da ga voze.

Oni koji nemaju 10.000 dolara za ovu stvarčicu, mogu za 300 dolara da naruče jedan motor za stvaranje magnetnog polja, koji mogu da prikače na šta god žele.

Ukoliko se nađete u Kaliforniji, možete da skoknete i do Hendersonovog studija, gdje za 100 dolara možete da provozate „hendo“.

Hendersoni su obećali, u skladu sa obavezama kampanje prikupljanja sredstava na Kickstarter sajtu gde su sakupili 250.000 dolara, da će do 21. oktobra 2015. godine napraviti deset hoverbordova.

Inače, 21. oktobar 2015. godine nije nasumično odabran – tada je Marti Mekflaj u Povratku u budućnost 2 stao na hoverbord, prenose agencije.

.

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender