16. 04. 2021.
London priznao: Špijuniramo bez dozvole!

London priznao: Špijuniramo bez dozvole!

London priznao: Špijuniramo bez dozvole!

List navodi da priznanje britanske vlade proizilazi iz dokumenata proslijeđenim tijelu zaduženom za nadgledanje rada britanske obavještajne agencija GCHQ, koja je pandan američkoj NSA.

Dokumenta otkrivaju “tajne aranžmane” dvije partnerske agencije, prenosi “Gardijan” i podsjeća da su podatke o tajnim poslovima tražile organizacije – Amnesti internešenel, Liberti i Prajvasi internešenel poslije objavljivanja informacija do kojih je došao bivši obavještajac Edvard Snouden.

U odgovoru vlade stoji da Britanija može da prikuplja “neselektovane”, a to znači – sirove i neanalizirane obavještajne podatke od partnera iz inostranstva bez ikakvog naloga ukoliko “iz tehničkih razloga nije moguće obezbijediti komunikaciju na osnovu nalogu” i ako je “neophodno i podesno” za obavještajne agencije da dođu do informacija.

Tom odredbom je dozvoljeno prikupljanje ogromne količine materijala, uključujući i komunikaciju među britanskim građanima.

“Gardijan” navodi da u dokumentu eksplicitno piše da “nalog nije potreban u svim slučajevima u kojima bi od neke strane vlade mogle da budu tražene neanalizirane presretnute komunikacije”.

To pravilo se odnosi i na podatke o komunikacijama koje se šalju britanskim agencijama iako ih one nisu tražile.

Tri pomenute organizacije za ljudska prava ističu da je ovo priznanje u potpunoj suprotnosti sa tvrdnjama parlamentarnog Komiteta za obavještajne poslove i bezbjednost koji je u julu prošle godine saopštio da je traženje naloga, koji potpisuje ministar, na snazi kad god GCHQ traži informacije od SAD.

Prikupljeni podaci mogu da budu čuvani do dvije godine, što je isti vremenski rok kao i za podatke koje prikupi sama GCHQ.

Međutim, taj rok može da bude jednostrano produžen ukoliko “visoki zvaničnik smatra da je to potrebno iz razloga nacionalne bezbjednosti”.

Grupa Prajvasi internešenel kaže da ova otkrića bacaju sjenku i na ostale bezbjednosne procedure.

“Sada znamo da podatak iz svakog poziva, internet pretrage ili sajta koji ste posjetili u protekle dvije godine može da bude uskladišten u bazi GCHQ i analiziran svojevoljno, i na prvom mjestu – bez ikakvog naloga”, kaže zamjenik direktora organizacije Erik King.

“Nedosputivo je da vlada misli da je masovno praćenje, opravdano tajnim aranžmanima koji dozvoljavaju širok i neograničen pristup i analizu stranih obavještajnih informacija – zakonito”, upozorava on.

Šef diplomatije Filip Hamond je rekao prošle sedmice da očekuje da će ministri koji potpisuju naloge za nadgledanje vjerovatno morati da opravdaju svoje odluke u javnoj istrazi u nekom trenutku u budućnosti.

“Uvjeren sam da mogu da kažem u ime svojih kolega, koje potpisuju naloge, da imaju na umu da ćemo u budućnosti morati da posvjedočimo u nekoj istrazi ili na sudu za odluke koje smo donijeli”, rekao je Hamond pred Komitetom za obavještajne poslove i bezbjednost.

Tom prilikom Hamond se susreo sa kritikama da on i ne razumije zakonski okvir koji se odnosi na naloge koje lično on potpisuje, prenose agencije.

.

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender