30. 10. 2020.
Pećina Ljubačevo: Propada prirodni biser nadomak Banjaluke

Pećina Ljubačevo: Propada prirodni biser nadomak Banjaluke

Pećina Ljubačevo: Propada prirodni biser nadomak Banjaluke

Ironija cijele situacije je to što je Pećina Ljubačevo jedinstven podzemni objekat u RS i BiH zbog izuzetno rijetkih oblika ekscentričnog nakita-heliktita, ali i velikih saliva, stalagmita, stalaktita, pećinskih stubova i bigrenih kada i kao takva predstavlja veliki potencijal za razvoj turističke ponude u ovom gradu.

Jedinstven objekat

Predsjednik Udruženja građana “Razvitak” iz Ljubačeva, Milan Maglov, kaže da godinama unazad upozorava na uništavanje prirodnog bogatstva Banjaluke, ali da niko ništa ne preduzima. On kaže da se obraćao i Gradskoj upravi i Turističkoj organizaciji grada, ali da niko od njih nije pokazao neko značajnije interesovanje za Pećinu Ljubačevo.

“U šest godina otkako je Vlada RS donijela odluku o zaštiti ovog spomenika prirode, gradske vlasti su, koliko ja znam, samo stavile željezna vrata na ulazu u pećinu, kako bi spriječili ulaz i krađu pećinskog nakita, ali i ta vrata nisu urađena dobro, te su ljudi i dalje slobodno šetali pećinom. Obraćao sam se svima i kao mještanin Ljubačeva i u ime udruženja, ali očigledno da niko nije zainteresovan za zaštitu ovog prirodnog potencijala Banjaluke”, kaže Maglov.

On smatra da je okriće ove pećine od velikog značaja za najveći grad Srpske

“Borim se već godinama da se u Ljubačevu razvije turistička ponuda koja će uključivati razgledanje pećine, u dijelovima koji nisu opasni, zatim izgradnja pješačkih staza, možda da se Ducipolje poveže sa pećinom, zatim izgradnja žičare prema Osmači. Takođe, u neposrednoj blizini nalazi se i zaselak Poljice. Zaselak ima plodne, obradive zemlje i šest kuća koje siguran sam bi bile voljne da se upuste u poljoprivredni turizam, odnosno da pomoću podsticaja, zasade domaće proizvode, a potom ih i prodaju turistima i svim posjetiocima tog turističkog kompleksa. Da takav turistički potencijal propada, to samo kod nas ima”, dodaje Maglov.

Teška oštećenja

Predsjednik Speleološkog društva “Ponir” iz Banjaluke, Mirko Vidović, kaže da se pričinjena šteta na ovoj pećini ne može popraviti, ali da se svakako može i mora uticati na to da se pećina prestane dalje uništavati.

“U okviru speleoloških akcija bili smo nekoliko puta u pećini, radili istraživanja, mjerenja i nacrt pećine. Dužina joj je oko 350 metara i odlikuje se jako lijepim pećinskim nakitom, koje je nažalost lokalno stanovništvo kidalo i odnosilo iz pećine. Dodatni problem za pećinu jeste to što se često minira zemljište kako bi se eksploatisao kamen, pa su te velike količine eksploziva dovele do pucanja pećine iznutra”, kaže Vidović.

Iz Gradske uprave još uvijek nema odgovora da li će u narednom periodu raditi na nekom razvojnom programu u vezi sa zaštitom pećine, da li je kažnjeno preduzeće koje eksploatiše kamen uz samu pećinu, te kako se grad u prethodnih šest godina brinuo o ovom banjalučkom prirodnom spomeniku.

Pećinu čini sedam dvorana

Pećina Ljubačevo je otkrivena u južnom dijelu kamenoloma tokom miniranja i dio je većeg podzemnog sistema koji je trajno uništen zbog radova.

Dužina pećine je 338 metara, dok je sa sjevernim kanalom, do otvaranja kamenoloma predstavljala veliki podzemni objekat dužine više od 700 metara. Pećinu sačinjava nekoliko dvorana povezanih kanalima koji su razvijeni u jednom horizontu. To su ulazni kanal, visoka dvorana, slijepi kanal, dvorana stalagmita, kalcitna dvorana (sjeverozapadni i jugoistočni krak), kolaps i dvorana posljednji horizont.

(Pres)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender