19. 09. 2020.
Gigantski svinjski korov i u BiH: Agresivna biljka koja može izazvati sljepilo i dermatitis

Gigantski svinjski korov i u BiH: Agresivna biljka koja može izazvati sljepilo i dermatitis

Gigantski svinjski korov i u BiH: Agresivna biljka koja može izazvati sljepilo i dermatitis

Gigantski svinjski korov ili gigantski kravlji peršun (Heracleum mantegazzianum, biljka iz porodice Apiaceae/štitarki) porijeklom je s Kavkaza i središnje Azije i nerijetko može narasti i preko pet metara, zbog čega je i dobila takav naziv.

“Ova biljka se širi invazivno na području cijele Evrope, a posljednjih godina je prispjela i u naše krajeve. Prije pet ili šest godina prvi put je primijećena u BiH. U stručnoj literaturi se navodi da je tada oko 20 primjeraka zabilježeno na području Hadžića. 

Karakteristika tih invazivnih vrsta jeste da su jako kompetitivne i agresivne u odnosu na druge, tamo gdje uspiju da se razviju potiskuju druge i šire se jer imaju neke svoje mehanizme kojima se bore protiv ostalih biljaka”, pojasnila nam je prof. dr. Senka Barudanović, vanredna profesorica na Odsjeku biologije na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Ova biljka je inače uzgajana kao ukrasna biljka radi svojih ukrasnih cvjetova. Međutim, ona je davno pobjegla iz tih kontrolisanih uslova i danas se javlja na različitim staništima.

“Najčešće preuzima staništa koja su oštećena – pokraj puteva, obala rijeka… područja koja su prilično degradirani eko sistemi kod nas, poput smetljišta gdje se lako ukorjenjuju i šire dalje. One imaju jak korijen i visok rast.

A stručnjaci su odavno zabilježili da one u sebi nose neka jedinjenja koja pod uticajem sunčevih zraka kod čovjeka izazivaju teške oblike dermatitisa. Poznato je da izaziva privremeno ili čak trajno sljepilo ukoliko taj biljni sok dođe u dodir s očima“, upozorila je profesorica.

https://youtu.be/-cXAivCrgI0

Ova biljka bi se trebala iskorijeniti dok je mlađa, dok još nije procvjetala, jer je tada manja šansa za njeno širenje. Tada je čak mogu i jesti koze. No, čim se razvije, ona postaje štetna po zdravlje.

“Generalno treba reći da u BiH ne postoji mehanizam stalnog monitorniga takvih biljnih vrsta, koji je inače slab i na svim ostalim i biljnim i životinjskim vrstama. Monitoring je bitan posebno za širenje ovih invazivnih vrsta. To bi trebali riješiti entiteti, jer je ovo pitanje u njihovoj nadležnosti. Oni bi morali imati strateške dokumente za borbu protiv invazivnih vrsta, a mi dotle nismo ni došli – iako je to obaveza na svim međunarodnim sporazumima čiji smo potpisnici”, zaključuje Barudanović.

(Radio Srajevo)

 

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender