28. 11. 2020.
Pripreme na jugu: Da li će izbjeglice stići u Dubrovnik?

Pripreme na jugu: Da li će izbjeglice stići u Dubrovnik?

Zašto svi imigranti hoće u Njemačku?

Sa Bliskog istoka čini se svi žure ka Njemačkoj. Prošle godine skoro svaki četvrti migrant koji je prolazio kroz Srbiju želio je u Njemačku, svaki sedmi u Švedsku, a svaki deseti u Austriju. Staru statistiku potisli su novi podaci sa terena. Posljednjih dana humanitarne organizacije kažu da čak 80-90 odsto izbjeglica nema dilemu, cilj je Njemačka.

“U njihovim glavama postoji predstava da je to zemlja socijalne sigurnosti. Imaju odlične programe integracije, podrazumijevaju da proces upoznavanja običaja sredine gde će živeti počinje još tokom postupka azila”, objašnjava Nikola Kovačević iz Beogradskog centra za ljudska prava.

Motivi su osim rođačkih veza i socijalna davanja, koja uz krov nad glavom podrazumijevaju i 143 evra po članu porodice. Ali motiviše i brzi pristup tržištu rada. Poslije Njemačke izbjeglice rado biraju i skandinavske države blagostanja, ali i Holandiju. Pomoć je velikodušna.

“Dobijaju 10.000 evra pomoći da nauče holandski jezik, da savladaju običaje i to su bespovratna sredstva”, ističe Kovačević.

Bespovratna sredstva Mađarska je uložila u izgradnju zida, koji možda najbolje oslikava stav Višegradske četvorke, jasan i u izjavama poljskih, čeških i slovačkih lidera da izbeglice nisu dobrodošle. Austrija, na distanci, prevozi ih do nemačke granice. Velika Britanija na velikoj udaljenosti i sa jasnom porukom: primićemo 20.000 ljudi u narednih pet godina.

U istom periodu Berlin bi mogao da prihvati do dva miliona ljudi. Iako lider u rešavanju krize, ne može sam da podnese teret.

“To Njemačka radi, da insistira na solidarnosti i da teret podijeli među zemljama članicama EU, onda svaka zemlja preuzima pojedinačnu odgovornost za svoja postupanja i to je onda pitanje da li imamo EU”, kaže Vladimir Petronijević iz Grupe 484. Pitanje koje muči i Brisel, teže pada Berlinu. U jeku izbjegličke krize pola miliona ljudi za devet mjeseci je više nego što Njemačka može da podnese. Prvi korak u promeni politike azila pogodiće azilante sa Balkana. Vratiće ih kući po ubrzanoj proceduri. Sudbina ostalih se razmatra, jedini za koje se ne planira brz povratak su Sirijci.

Kako je njemačka pozvala imigrante?

Njemačka – najveća evropska ekonomija, populacija čije stanovništvo stari te ima više od pola miliona nepopunjenih radnih mjesta – talas migranatal vidi, ne samo kao izazov, nego i kao priliku.

Umjesto da žive na teret države, kako se navodi gore u tekstu, Njemačka će mnogima od njih pomoći da doprinesu ekonomiji.

Prema nekim procjenama, najveća evropska ekonomija ima dovoljno poslova za sve imigrante, budući da joj prijeti manjak radne snage, dok se u isto vrijeme povećava broj penzionera. Veliki dio izbjeglica poput su obrazovani ljudi i sa sobom donose određene vještine koje su potrebne za održavanje ekonomskih točkića. Proteklog mjeseca su veliki poslodavci poput Dojče posta i proizvođača automobila Daimlera tražili da se njemački zakoni o radu promijene na način da tražioci azila mogu brže doći do posla. Kancelarka Angela Merkel najavila je da će Njemačka ubrzati proces traženja azila što će olakšati azilantima da ostanu u državi i počnu sa radom.

Njemačka Vlada je početkom septembra poručila kako će primiti sve Sirijce koji zatraže u Njemačkoj azil, bez obzira na koji način stigli do teritorije Njemačke.

Diter Zetše, izvršni direktor kompanije Dajmler koja proizvodi Mercedes-Benc je rekao da su migranti velika prilika za Njemačku i da bi mogli da budu pokretač sljedećeg njemačkog ekonomskog čuda.

Zetše je pozdravio je dolazak izbjeglica u Njemačku, te dodao da će i migrantska kriza imati pozitivan učinak na evropske kompanije. On je podržao izgradnju smještaja za izbjeglice, te ponudio posao visoko kvalifikovanim radnicima, a nekvalifikovanim obrazovanje. Nešto ranije Angela Merkel je na otvaranju frankfurtskog sajma automobila rekla da bi, u vrijeme dok se Evropa suočava sa izbjegličkom krizom, upravo automobilska industrija mogla izbjeglicama ponuditi dobru priliku za integraciju u njemačko društvo

Istraživanje koje je objavio institut Okford Ekonomiks, ukazuje da bi priliv od milion ljudi u naredne tri godine povećati BDP Njemačke za 0,6 odsto do 2020 godine. Ekonomisti tvrde da kao i povećanje ekonomskog rasta, priliv ljudi takođe može smanjiti inflatorne pritiske – pa će vlada imati više prostora za ekonomske podsticaje, prenosi Indipendent.

Najave govore da će ove godine Njemačak primiti, ne 800.000 izbeglica, kao što je predvidjelo ministarstvo unutrašnjih poslova, već jedan milion. Zigmar Gabrijel  je ranije je najavio kako Njemačka razmišlja da primi pola miliona izbjeglica svake godine narednih nekoliko godina.

Prema podacima njemačkog Saveznog instituta za istraživanje i izgradnju, broj stanovnika se smanjio za 1,6 odsto od 2001. do 2011. godine i taj trend će se nastaviti. Njemački statističari predviđaju da će 2060. godine samo polovina populacije biti radno sposobna (20-64 god.) a svaki osmi stanovnik će imati više od 80 godina.

(mojKontakt/RTS)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender