04. 12. 2020.
Prvi „Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik“ !

Prvi „Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik“ !

Prvi „Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik“ !

Reč je o izdanju Matice hrvatske čija je najava pre tačno dve godine u „Večernjem listu“ izazvala brojne „uspjenjene“ kritike, primedbe, kolumnističke humoreske i političke optužbe.

Medijska buka bila je intenzivna kao da nije reč o stručnom jezičkom priručniku koji je plod dugogodišnjeg rada uglednog hrvatskog jezikoslovca, nego o nekakvoj policijskoj poternici kojom će se iz hrvatske jezičke prakse isterivati reči srpskog porekla, piše Večernji list.

„Dvadesetak godina nakon raspada druge zajedničke države, na hrvatskoj strani su odrasli naraštaji s hrvatskim jezičkim osećanjem, drugačije jezički odškolo­vani, koji u dodiru sa srpskim jezikom (u direktnoj komunikaciji, preko televizije ili štampe) zastaju nesigurni i zbunjeni jer im je veliki deo te leksike razumljiv, deo sličan vlastitom, ali i jedan deo nepoznat i nerazumljiv, pogotovo kad su posredi nazivi i nestandardnojezičke lekseme“, ističe u predgovoru profesor Samardžija.

„Upravo zato odlučio sam da sastavim ovaj rečnik po načelima dvojezičke leksikografije prvenstveno kao praktično pomagalo koje će pripadnicima hr­vatske jezičke zajednice omogućiti da što potpunije i ispravnije razumeju leksiku srpskog jezika“, navodi se u nastavku predgovora.

tvrdi da mu namera nije bila da napravi podelu niti da popiše sve razlike između hrvatsko­g i srpskog jezika, niti sve leksičke i leksičkosemantičke razlike koje postoje u jezičkoj praksi dve jezičke i etničke zajednice, nego da govornicima hrvat­skog olakša razumevanje srpskih opšteleksičkih i češćih terminoloških posebnosti.

„Budući da su u proteklih dvadesetak godina neka od privatnih, pritom uglavnom i amaterskih, pa i diletantskih izdanja o razlikama između hrvatskog i srpskog nekim stranim koleg(inic)ama, ponekad i s primesom slabo prikrivene zluradosti, poslužila kao dobrodošao ‘dokaz’ o naravi jezičke politike u Republici Hrvatskoj, a i o navodnim posrtanjima jezikoslovne kroatistike kao njenog pretpostavljenog stručnog ‘servisa’, izričito napominjem da je ovaj rečnik kao autorsko delo nastao bez ikakve i bilo čije ‘narudžbine’, pa su i iznesena stanovišta i rasuđivanja u njemu autorska, dotično moja i samo tom naslovniku treba nasloviti sve kritike, pokude, prigovore i zamerke”, piše Samardžija i otvoreno ističe da je do početka devedesetih godina prošlog veka u Hrvatskoj vladao politikom brižno podupiran serbokroatizam koji je razlike između hrvatskog i srpskog jezika sistematski minimalizovao i ignorisao.

(RTS)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender