01. 12. 2020.
Na kružnim tokovima u Banjaluci za tri godine 129 saobraćajki

Na kružnim tokovima u Banjaluci za tri godine 129 saobraćajki

Na kružnim tokovima u Banjaluci za tri godine 129 saobraćajki

Veliki broj Banjalučana još uvijek nije naučio kako da vozi u kružnim tokovima, a u prilog tome govori podatak da se za posljednje tri godine na ovim raskrsnicama dogodilo čak 129 saobraćajnih nezgoda.

Prema policijskoj statistici, najveći problem predstavljaju kružni tokovi sa dvije trake, na što najbolje ukazuje podatak da je najviše saobraćajnih nezgoda evidentirano na kružnim tokovima na Petrićevcu i Laušu.

Po podacima Centra javne bezbjednosti Banjaluka (CJB), apsolutni rekorder je kružni tok na Petrićevcu – ujedno i najveći u gradu – na kojem se dogodilo čak 60 saobraćajnih nezgoda, pokazalo je istraživanje Banjaluka.net-a.

Na neslavnom, drugom mjestu je kružni tok na Laušu sa 41 evidentiranom nezgodom, Obilićevo 11, Gradski most devet i kružni tok na Starčevici (kod “Centruma”) sa osam nezgoda.

Nepropisno prestrojavanje najčešći uzrok

“U analizi saobraćajnih nezgoda, utvrđeno je da je najčešći uzrok bilo nepropisno prestrojavanje vozila iz unutrašnje u vanjsku traku i tom radnjom izlaze iz kružnog toka. U navedenim nezgodama bilo je 10 lakše povrijeđenih”, kaže za Banjaluka.net portparol CJB Marija Markanović.

Za saobraćajne stručnjake, ovi podaci ne predstavljaju posebno iznenađenje. Oni, naime, ukazuju da ni sam Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja BiH nije precizirao pravila kojih bi se vozači morali pridržavati na kružnim tokovima.

Šef Odsjeka za saobraćaj u Gradskoj upravi Slavko Davidović kaže da nijedan zakonski niti podzakonski akt nije definisao na koji način se kreće vozilo u kružnom toku.

“Ako kružni tok ima dvije saobraćajne trake, zakon ne kaže ukoliko se izlazi odmah desno ili se nastavlja ići pravo iz koje trake se ulazi u kružni tok. Ono što su preporuke vozačima od strane stručnjaka iz oblasti saobraćaja da oni koji će kružni tok napustiti na prvom desnom izlazu ulaze u vanjsku traku, a oni koji će nastaviti dalje u unutrašnju traku. Ulazak u kružni tok je definisan saobraćajnom signalizacijom. Unutar kružnog toka, bez obzira na to ko se nalazi u kojoj traci, prednost ima onaj ko ne mijenja traku. Ukoliko neki vozač u kružnom toku, unutar kružnog toka mjenja traku on mora da propusti sva vozila koja se nalaze u traci u koju on ulazi”, kaže Davidović.

Najveća greška: “Iskusan sam i znam šta radim”

Da stvar bude zanimljivija, najveći broj onih koji su se sudarali na kružnim tokovima spadaju u kategoriju iskusnih vozača. Policijska statistika, naime, ukazuje na to da su u ovim nezgodama učestvovali vozači koji imaju od 16 do 25 godina vozačkog iskustva.

Predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS Milenko Jaćimović opominje da se vozači na kružnim tokovima moraju pridržavati opštih pravila saobraćaja.

Vozač je, kaže, obavezan da se kreće desnom stranom kolovoza u pravcu kretanja, a da lijevu traku može povremeno da koristi i prilikom prestrojavanja, s tim da je dužan propustiti vozilo sa desne strane.

On dodaje da je od intenzivnijeg uvođenja kružnih tokova kod nas od prije nekoliko godina primjećeno da vozači slabo poznaju pravila u pitanju prestrojavanja i isključivanja iz kružnog toka.

Upravo ti razlozi su, kaže Jaćimović, gradske vlasti primorale da buduće veliko saobraćajno čvorište kod Kastela projektuju kao kružni tok sa jednom saobraćajnom trakom.

“Na to rješenje smo se opredijelili zbog velikog broja nezgoda na kružnim tokovima sa dva prstena. Svjesni da je najteže mijenjati navike, odlučili smo da ovu saobraćajnicu prilagodimo našim vozačima, pa je predviđena samo jedna traka. I takav kružni tok daje pet puta veću protočnost saobraćaja”, zaključuje Jaćimović.

 (Banjaluka.net)

 

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender