24. 11. 2020.
Dodik svjedoči u Hagu

Dodik svjedoči u Hagu

Dodik u Hagu: Izetbegović uveo narod u rat

Svjedočenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika kao svjedoka odbrane na suđenju generalu Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom za danas je završeno.

Nastavak svjedočenja, odnosno unakrsnog ispitivanja, zakazano je za sutra u 9.30 časova.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je na suđenju generalu Ratku Mladiću u Haškom tribunalu da je politika SDS-a bila politika opstanka BiH u Jugoslaviji, dok je HDZ, kao partija koja je bila integrisana sa HDZ-om iz Hrvatske, podržala nezavisnost Hrvatske, što je donijelo mnogo turbulencija u parlamentu tadašnje BiH.

“Stranka demokratske akcije (SDA) Alije Izetbegovića je takođe podržala raspad bivše Jugoslavije i samostalnost Slovenije i Hrvatske. I u tim uslovima bilo je veoma teško raditi. Partija kojoj sam ja pripadao je smatrala da ne treba priznati nezavisnost Slovenije i Hrvatske i da treba očuvati Jugoslaviju”, rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske je istakao da je Izetbegović zloupotrebljavao parlament BiH, te da je kao predsjedavajući Predsjedništva BiH izašao za govornicu i rekao da on predlaže da parlament prizna Sloveniju i Hrvatsku kao nezavisne zemlje.

“Pitao sam na osnovu čega on iznosi taj stav, da li je to stav Predsjedništva BiH ili njegove partije i njega lično. On je rekao da to nije usaglašen stav Predsjedništva, nego da je to stav njegove partije i njega lično”, obrazložio je Dodik.

On je naveo da je tada upozorio Izetbegovića da je zloupotrijebio govornicu i da nije mogao da iznosi te stavove ako nije bilo usaglašenog stava Predsjedništa.

“Ali te zloupotrebe su se stalno dešavale, pa nije ni čudo što je Alija Izetbegović zloupotrijebio govornicu parlamenta BiH da promoviše svoje lične ideje”, naveo je Dodik.

Prema njegovim riječima, SDS je bila za ostanak Jugoslavije i BiH u Jugoslaviji, a kada je bilo vidljivo da je to gotovo nemoguće, onda su tražili poštivanje Ustava u vezi sa statusnim pitanjima u samoj BiH.

Tadašnji Ustav BiH, rekao je Dodik, predviđao je dvotrećinsku većinu za bilo kakvu statusnu promjenu u okviru BiH.

“Prema Ustavu SFRJ suverenitet je pripadao narodu, a republike su bile teritorijalne organizacije naroda. BiH je imala u svom sastavu tri vodeća naroda Srbe, muslimane i Hrvate, i u tom pogledu SDS je tražila da se ispoštuju procedure predviđene Ustavom”, naveo je Dodik.

Dodik je izjavio da je u periodu pred početak rata u BiH bilo teško održati sjednicu parlamenta BiH, te da se vidjelo da ostale institucije izvršne vlasti veoma teško funkcionišu.

“Vidljivo je bilo koaliranje političkih predstavnika muslimana i Hrvata, a na svaku inicijativu koja je dolazila sa srpske strane odgovoralo se odbijanjem i animozitetom. Promovisala se politika nezavisne BiH i povlačili konkretni politički potezi”, rekao je Dodik pred Haškim tribunalom.

Dodik je naglasio da su sjednice parlamenta trajale i dan i noć, sa velikim brojem dugih pauza, te da su teško dovođene do kraja.

“Narod je već bio homogenizovan oko svojih političkih partija i u pravilu su pratili svoja rukovodstva. Kada tu dodate već oružani sukob u Hrvatskoj, gdje su Srbi i Hrvati bili glavni akteri, lako je pretpostaviti odnos Srba i Hrvata u BiH”, istakao je Dodik.

On je dodao da se najveći broj prostora koji su naseljavali Srbi u BiH direktno naslanjao na Hrvatsku, tako da je ogroman broj srpskog stanovništva iz sjevernog dijela Bosne bio mentalno u tom sukobu, solidarišući se sa Srbima u Hrvatskoj, na bazi negativne percepcije iz Drugog svjetskog rata, kada je fašistički režim Nezavisne Države Hrvatske na rijeci Savi organizovao dva velika logora za Srbe, Jevreje, Rome.

“Prema podacima, u Jasenovcu je ubijeno 700.000 ljudi, od čega 500.000 Srba. To je kod Srba na tim prostorima bila snažna karakteristika u njihovom mentalitetu i strah da se to ponovo ne desi. I u toj psihozi odvijao se društveni i javni život”, napomenuo je Dodik.

Dodik je naveo da je činjenica da komunistički režim zbog svojih ideoloških potreba “konzervirao” i onemogućio istinu o Jasenovcu, što je doprinijelo dodatnim mistifikacijama i spekulacijama.

Predsjednik Republike Srpske rekao je da je, prema Povelji UN, pravo naroda na samoopredjeljenje, koje je promovisano u Ustavu Jugoslavije, dato narodima, ne republikama.

“Lako je utvrditi da su sve republike bile monoetničke, osim BiH, gdje su postojala tri konstitutivna naroda – Srbi, muslimani i Hrvati i prema Ustavu SFRJ i Povelji UN oni su imali pravo na samopredjeljenje”, rekao je Dodik.

Dodik je naveo da su se Srbi opredjeljivali da ostanu u Jugoslaviji, dok su Hrvati podržali nezavisnost Hrvatske, vjerujući da će se jedan dio BiH pripojiti Hrvatskoj, a da su muslimani htjeli da nametnu svoju volju i Srbima i Hrvatima i da formiraju nezavisnu BiH.

Predsjednik Srpske objasnio je da je konstitutivnost prema Ustavu SFRJ iz 1974. godine značila da ste nosilac suvereniteta, te da je konsenzus bio jedini mogući i propisani način odlučivanja, sve do momenta dok SDA Alije Izetbegovića i HDZ nisu odlučili da odluke usvajaju prostom većinom i ukinu konstituvnost i konsenzus.

“Njihova politika bila je ukidanje konstitutivnog karaktera naroda, jer su imali većinu u organima odlučivanja, ali ta većina nije bila kvalifikovana za donošenje odluka. Morali su u tim većinama biti predstavici svih konstitutivnih naroda, što je Alija Izetbegović odlučio da ne bude”, naglasio je Dodik.

On je dodao da je time Izetbegović srušio princip konstitutivnosti neposredno prije rata.

“To je možda bio i osnovi razlog za rat, jer da je bilo poštovanja principa i uvažavanja siguran sam da ne bi došlo do rata, tražili bi se politički dogovori”, istakao je Dodik.

On je dodao da je taj dogovor htio i SDS, ali su se muslimani i Hrvati u to vrijeme osjećali slavodobitno, ignorisali su političko predstavljanje Srba u BiH.

Dodik je svjedočio da su srpski politički predstavnici uporno tražili poštivanje principa konstitutivnosti, te da su Srbi onda kad je bilo očigledno da je to potpuno ignorisano odlučili da se u okviru izabranih predstavnika u parlamentu BiH organizuju kako bi mogli da snose političku borbu sa ujedinjenim političkim predstavnicima muslimana i Hrvata.

“Srbi su odlučili da poslanike u Skupštini BiH organizuju u Klub Srba i da pokušaju da obezbijede poštivanje Ustava”, naveo je Dodik.

Na pitanje kako su opozicione stranke vidjele pokretanje teme otcjepljenja BiH od Jugoslavije, Dodik je rekao da se partija kojoj je on pripadao pocijepala jer su članovi Hrvati i Bošnjaci prihvatali otcjepljenje, odnosno Bošnjaci su promovisali politiku SDA, Hrvati podržali nezavisnost Hrvatske i BiH, dok su Srbi podržali ostanak Jugoslavije.

“Prethodna komunistička partija SDP se raspala na isti način, po nacionalnim kriterijima, i nije bilo nikakve opozicije nacionalnim podjelama. Kao svjedok nemogućnosti da se obezbijedi konsenzus i uvažavanje svih, smatrao sam da je sasvim prirodno da promovišem zaštitu naroda kojem pripadam, pogotovo što sam se mogao uvjeriti da drugi ne žele ravnopravnost nego majorizaciju i dominaciju”, poručio je Dodik.

Dodik je naveo da nije oklijevao da pristupi Skupštini srpskog naroda, kao član opozicione partije, ali da nije pristupio SDS-u nego je ostao nezavisni poslanik, uvjeren da na taj način izvršava obavezu prema narodu kojem pripada.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je Alija Izetbegović stavio veoma sumnjiv potpis na Dejtonski sporazum, jer ga je potpisao kao predsjednik BiH, koja uopšte nije postojala, niti je on bio predsjednik BiH.

“Međutim, zemlje koje su bile pokrovitelj tog sporazuma smatrale su da to tako treba da bude. Izetbegović je nastavio da se lažno predstavlja, nije imao BiH, niti je bio predsjednik te BiH”, napomenuo je Dodik.

On je dodao da je ubrzo nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, koji je predvidio da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, gdje je formiran monoetnički entitet Republika Srpska i dvoetnički Federacija BiH, Izetbegović u želji da unutra reformiše Dejtonski sporazum, tražio od Ustavnog suda da se konstitutivnost naroda prizna na području cijele BiH.

“Izetbegović je podnio apelaciju da Ustavni sud BiH proglasi konstitutivnost svih naroda, odnosno Srba, Hrvata i Bošnjaka na prostoru čitave BiH, što je učinio Ustavni sud, koji čine devet sudija, od čega je šest domaćih i tri strana, gdje je četvoro domaćih sudija bilo protiv te odluke, a dvojica sudija Bošnjaka i tri stranca su donijela odluku i proglasila konstitutivnost ova tri naroda na prostoru čitave BiH”, naveo je Dodik.

On je dodao da je time počelo urušavanje Dejtonskog sporazuma i balansa koji je uspostavljen tim sporazumom sa mehanizmima zaštite koji su dati konstitutivnim narodima na zajedničkom nivou.

“Izetbegović je, kad je trebalo da ukine konstitutivnost, to i uradio i uveo narod u rat, a kad je trebalo da nastavi svoj ratni pohod u BiH političkim sredstvima, on je dobio konstitutivnost na području BiH, ubijeđen da će na taj način obezbijediti dominaciju Bošnjaka u cijeloj BiH”, poručio je Dodik.

Prema njegovim riječima, danas kao rezultat takve politike imamo majorizaciju, prije svega, Hrvata u BiH i pokušaj da se to nametne Srbima.

Dodik je podsjetio da je komunizam uvažavao činjenicu da je konstitutivnost naroda važna stvar za mir u BiH, da je tu konstitutivnost zagarantovanu Ustavom ukinuo Izetbegović, ne zato što je promovisao univerzalna ljudska prava, već zato što je računao da ima većinu i da muslimani kojih je prema posljednjem popisu bilo 47 odsto, imaju većinu koju mogu da se nametnu i drugima.

(Mondo/Srna)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender