29. 11. 2020.
Ovo je najskuplja srpska umjetnička slika

Ovo je najskuplja srpska umjetnička slika

Ovo je najskuplja srpska umjetnička slika

Djelo “Kraljica Natalija” Uroša Predića, kupljeno prije pet godina u Londonu za 32.000 evra, danas vrijedi mnogo više.

U Srbiji danas kapitalnim djelima Konjovića, Šumanovića, Lubarde, File, Cuce Sokić, Veličkovića, Damjana cijena blago raste i u godinama krize, a to znači da je kupovina remek-djela visokokotiranih srpskih umjetnika veoma isplativa investicija.

Kako piše “Blic”, u Srbiji nema regulisanog art marketa, pa se djela srpskih umjetnika mogu naći u aukcijskim kućama Beča, Londona, Pariza. Na domaćim aukcijama nema remek-djela velikih srpskih umjetnika i sa njima se trguje privatno.

Njihove cijene, nezvanično, dostižu neslućene sume. Zvanično – o njima se ne govori. Osim u uskom krugu kolekcionara. Ovo, naravno, ne znači da su pomenuti umjetnici bili,  ili da su danas i najbogatiji u svojoj branši.

U skupljanju građe za ovaj tekst, navodi se u tekstu “Blica”, mnogo je pomogao Nikola Kusovac, nekadašnji kustos u Narodnom muzeju, kao i Petar Popović, kustos u Narodnom muzeju, zahvaljujući kome je list dobio ekskluzivno pravo da objavi najskuplju srpsku sliku – “Ukrotitelj zmija”. Petrović kaže: “Prodaja djela naših umjetnika uglavnom se završava mimo domaćih aukcija. Listu najskuplje plaćenih djela moguće je napraviti prema cijenama dostignutim u aukcijskim kućama u svijetu. Kretanje cijena naših autora doskora sam pratio na Artprajsu, ali više nisam pretplatnik tog sajta i ne znam da li je stanje promijenjeno”.

Paja Јovanović je živeo samo lagodno, Uroš Predić preskromno, Savu Šumanovića su pred kraj roditelji izdržavali, Petar Dobrović je znao i da gladuje, ali cijene nije obarao, Damjanu je brat pomagao, Veličković je bio profesor na Bozaru. Nijedan od njih ne pripada kategoriji imućnih, ali bogatstvo jeste ono što su za sobom ostavili, ili ostavljaju pokoljenjima.

Zato su za njihovo kapitalno djelo strasni kolekcionari danas spremni da plate astronomsku cijenu. Nezvanično, Šumanovićev “Most na Šidini” prodat je za više od 600.000 evra, dok se za jednu njegovu sliku iz ciklusa “Šidijanki” (u privatnom vlasništvu) nudi 500.000 evra!

Predićevo remek-djelo “Portret kraljice Natalije”, slikano u Beogradu, završilo je u inostranstvu spletom okolnosti. Ima naznaka da je iznijeto iz zemlje po izričitoj volji portretisane kraljice. Da kraljičin portret jedan srpski kolekcionar iz Kanade nije prepoznao, pitanje je koliko bi danas bio cijenjen.

Rekord je zabilježila i slika “Selo” Save Šumanovića, kada je prije nekoliko godina, u aukcijskom nadmetanju od ponuđenih 1.500 evra dostigla 64.000 evra. Navodno je donijeta u Srbiju, gdje je preprodata za 150.000 evra.

Šumanovićev opus, čija je “Pijana lađa” početkom šezdesetih godina za Muzej savremene umjetnosti nabavljena po cijeni salonskog stana u centru Beograda, među najvišim je  dometima  srpskog slikarstva.

Među slikarkama vode Ljubica Cuca Sokić, Zora Petrović, Milena Pavlović Barili i Nadežda Petrović.

– Nadežda je 1914. ponudila državi da joj otkupi dvije slike da bi liječila giht, ali joj je ministarstvo uzelo samo jednu za 400 dinara – “Kulu Leke kapetana”, kojoj se u ratu izgubio trag. Ilustracije radi, Nadeždina plata učiteljice crtanja bila je 250 dinara – navodi kustos.

Muzej je 1954. otkupio njen “Vezirov most” za 40.000 dinara – trideset tadašnjih plata.

– Sada bi ova slika vrijedela sigurno i 200.000 evra – navodi Ljubica Miljković, kustos u Narodnom muzeju.

Među živim slikarima izuzetno je cijenjen u Parizu, a manje poznat u Srbiji Marko Stupar (srednja vrijednost 6.000 evra). Inače, Stupar je porijeklom iz okoline Bosanskog Petrovca, a završio je Gimnaziju u Banjaluci, gdje je imao i veliku izložbu prije nekoliko godina. Ljuba Popović drži cijenu od oko 14.000 evra.

Marina Abramović, svjetska kraljica performansa  veoma je uspješna, a jedna njena fotografija prodata je za čak 50.000 evra i jedina je regionalna umjetnica koja je ušla u Tajmsovu anketu sto najvažnijih umjetnika na svijetu.

– Cijene slika Cuce Sokić i Ivana Radovića stalno skaču. Veoma su cijenjena i djela Marka Čelebonovića i Јovana Bijelića. Kvalitetan Lubarda nabavlja se za nekoliko desetina hiljada evra. Kod nas je sve zanimljiviji Đorđe Ivačković, odavno afirmisan u Parizu. Na aukcijama u svijetu postaju traženija i djela Vladimira Veličkovića, čiji crteži idu i na 40.000 evra. Zanimljivo je da sada, u kriznim godinama, ne pada cijena vrhunskim djelima – kaže galerista Aleksandar Milojević.

Cijena pada samo prosječnim autorima, kao što su Nikola Graovac ili Boža Ilić, piše “Blic” . Takođe, ravno je podvigu prodati Konjovića iz sedme decenije, ali nije iz tridesetih. Sve se više traže i Damjanovi i Filovi radovi poslije objavljivanja njihovih monografija. Za dobru sliku čeka se u redu!

(Blic)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender