18. 05. 2021.
Dejan Mirović: Podržao bih samo ujedinjene patriote!

Dejan Mirović: Podržao bih samo ujedinjene patriote!

Dejan Mirović: Podržao bih samo ujedinjene patriote!

Dejan Mirović, pravnik i političar iz Srbije, rođen je 1972. u Baru u Crnoj Gori. Srednju školu, pravni fakultet i postdiplomske studije završio je u Beogradu. Magistrirao je iz oblasti međunarodnog prava.

Od 2007. do 2012. bio je poslanik u Narodnoj skupštini Srbije, a dugi niz godina i potpredsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) i pravni savjetnik Vojislava Šešelja pred Haškim sudom, prije razlaza sa liderom SRS-a.

Objavio je tri knjige: “Zapad ili Rusija”, “Argumenti protiv EU” i “Kosovo i Metohija – Palestina, sistem kriza”. Od 2013. godine je docent na Pravnom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici.

Na početku razgovora za Press Mirović se osvrnuo na Briselski sporazum, potpisan između zvaničnog Beograda i Prištine, za koji političari naglašene nacionalne orijentacije u Srbiji tvrde da je u pitanju izdaja, a premijer Aleksandar Vučić i šef diplomatije Ivica Dačić da je to bio maksimum u postojećim okolnostima.

– O tome dovoljno govori činjenica da u Briselskom sporazumu nema Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN, kojom se garantuje suverenitet Srbije na Kosovu i Metohiji. Takođe, nema sumnje da je Briselski sporazum protivan Ustavu Republike Srbije. Srpske državne institucije integrišu se u institucije takozvane države Kosovo. Briselski sporazum prepušta pravosuđe i poslove MUP-a u nadležnost takozvane države Kosovo. Konačno, Briselski sporazum ruši koherentnost pravnog sistema Srbije. Pametnom čovjeku dosta za ocjenu da li je u pitanju izdaja ili velika pobjeda – kaže Mirović.

Šta Briselski sporazum podrazumijeva sa stanovišta međunarodnog prava?

– To je međunarodni ugovor. Srbija je prvo 2013. godine zaključila osnovni međunarodni sporazum, kojim predaje dio svoje teritorije i suverenosti drugoj ugovornoj strani. Zatim je prošle godine zaključila aneks istog ugovora o Zajednici srpskih opština, telekomunikacijama, energetici i mostu na Ibru, kojim se daju određena prava srpskoj manjini, ali u okviru Briselskog sporazuma. To je pravna suština sporazuma potpisanih 25. avgusta 2015. u Briselu između Aleksandra Vučića i Ise Mustafe. Ostalo je šarena laža.

Hoće li Priština dozvoliti formiranje Zajednice srpskih opština?

– Ne vjerujem. Dosadašnje iskustvo pokazuje da Srbi nisu ništa dobili nakon potpisivanja Briselskog sporazuma.

Šta za vas znači izjava odlazeće predsjednice samoproklamovanog Kosova Atifete Jahjaga da će Zajednica srpskih opština (ZSO) biti formirana u skladu sa mišljenjem ustavnog suda u Prištini, prema kojem mnoge odredbe Briselskog sporazuma nisu u skladu sa tzv. kosovskim ustavom?

– To je neozbiljno i ponižavajuće za Srbiju. Takvo ponašanje traje od potpisivanja Briselskog sporazuma 2013. godine. Briselski sporazum je međunarodni sporazum. Vlasti u Prištini su dužne da domaće zakonodavstvo prilagode tom sporazumu. Umjesto toga, one čine obrnuto, a Beograd to trpi. Čudim se tolikom političkom mazohizmu naše vlasti i premijera.

Čudno je da je, u jeku albanskih protesta protiv sporazuma sa Beogradom, EU iste te Albance nagradila Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju?

– Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju tretira Kosovo kao državu koja ispunjava tri osnovna uslova za priznanje. To su postojano stanovništvo, odnosno odredba o kosovskim građanima, zatim teritorija, odnosno odredbe o tranzitu i vizama, te suverenost, odnosno odredbe o administraciji, carini i kosovskom pravu. Srpske suverenosti, građana i teritorije nema u SSP-u, uprkos tome što ovi elementi državnosti postoje na terenu, posebno na sjeveru KiM.

Ako Priština izigra Briselski sporazum, ima li Srbija prostora da reaguje, s obzirom na to da je ona svoje obaveze uglavnom već ispunila?

– Manevarski prostor koji imamo sve je manji. Samo diplomatska saradnja sa Rusijom može dovesti do povoljnog ishoda za Srbiju. U suprotnom, dešavaće se iste stvari kao i do sada. Biće potpisivani ugovori koji će se primjenjivati isključivo na štetu Srba.

U Prištini već mjesecima traje paraliza vlasti, zbog protesta opozicije. Kakav ishod očekujete?

– Riječ je o sukobu između Hašima Tačija i Ramuša Haradinaja, a obojica imaju zajednički cilj: da tim sukobom vrše opstrukciju formiranja ZSO.

Kada očekujete kraj protesta?

– Kada to Zapadu bude odgovaralo. S rješenjem na štetu Srba.

Da li je zaživio sistem pravosuđa dogovoren u Briselu?

– Nije. Naše sudije u Kosovskoj Mitrovici su bez posla, dezorijentisane i prepuštene same sebi.

Imate li kontakte s Albancima koji žive u Kosovskoj Mitrovici?

– Nemam, osim saobraćajne policije i službenika na administrativnom prelazu koji sve više liči na državnu granicu.

Bili ste potpredsjednik i poslanik Srpske radikalne stranke. Da li se još bavite politikom?

– Ne. Posvetio sam se radu na fakultetu.

Zbog čega ste se razišli sa Vojislavom Šešeljem?

– Zalagao sam se da SRS na izborima za Narodnu skupštinu, 2014. godine, učestvuje u koaliciji sa Dverima, pa ako treba i sa Demokratskom strankom Srbije.

Zašto?

– Zato što sam procijenio da SRS sam neće preći cenzus, a da to neće ni DSS i Dveri, i da će srpski parlament ostati bez nacionalnih snaga, pod stoodstotnom kontrolom ovih koji srljaju u EU. Ja i ostali koji su tako razmišljali dobili smo podršku većine u izvršnom odboru, ali Šešelj je smatrao drugačije i spriječio sklapanje koalicije. Rezultat te njegove odluke jeste poraz SRS-a na izborima, ali i Skupština Srbije sa 250 poslanika koji su za EU.

Kada ste se posljednji put sreli sa Šešeljem?

– Od njegovog povratka iz Haga sreli smo se samo jednom, na mitingu SRS-a, u novembru 2014.

Iako ste bili njegov pravni savjetnik u pripremi odbrane pred Haškim tribunalom, te odlazili u Hag?

– Upravo tako.

Kako to tumačite?

– To treba da pitate Šešelja. Vjerovatno mu je zasmetalo što smatram da treba ujediniti sve nacionalne snage, a sve pojedinačne i stranačke interese i sujete podrediti opštem nacionalnom interesu.

Imate li objašnjenje za činjenicu da je u posljednje tri godine SRS napustilo ili je smijenjeno više od 50 funkcionera, uglavnom bivših poslanika?

– Razni su razlozi, a najčešći je nezadovoljstvo stranačkom politikom. Većina njih su časni i dosljedni ljudi, a to pokazuje i činjenica da uglavnom još nisu pristupili nekoj drugoj stranci.

Šta očekujete, da li će Srbija postupiti po zahtjevu da Šešelja pošalje u Hag?

– Nadam se da neće.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić smatra da bi trebalo?

– To je više nego nekorektno i neshvatljivo, posebno u svjetlu činjenice da je Nikolić godinama bio na čelu pravnog tima za Šešeljevu odbranu, a bio mu je i desna ruka u vođenju SRS-a.

Vjerujete li u opravdanost postojanja „velike Srbije” kao ideje?

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender