24. 01. 2021.
Načelnik opštine Glamoč: Svi su nas zaboravili

Načelnik opštine Glamoč: Svi su nas zaboravili

Načelnik opštine Glamoč: Svi su nas zaboravili

-Već drugi mandat sam načelnik opštine i do sada sam, pokušavajući biti diplomata, uvijek se pohvalno izražavao i nisam uspijevao skrenuti pažnju na probleme opštine Glamoč. Na nekoj prošloj seansi, na potpisivanju sporazuma o izgradnji kuća povratnicima, progovorio sam onako narodskim jezikom šta znače ti programi, pa ću i danas zadržati taj stil- poručio je Radovan Marković, načelnik opštine Glamoč.

Veoma zanimljivo je opisao svoj trenutni status.

-Nalazim se na oko 1.000 metara nadmorske visine u prelijepom Glamoču, gdje je Bog bio izdašan i dao predivnu prirodu i ono što ja uvijek ističem, gdje ljudi nisu baš najizdašniji. Pomalo su nas zaboravili. Ovdje mnoge stvari nisu riješene – rekao je Marković.

Naveo je da i današnji program elektrifikacije, u okviru kojeg je opštini Glamoč pripao iznos od 39.000 KM, za onoga ko se bavi brojkama, sve govori.

-Govori se o potrebi sredstava iz 2012. i 2013. godine, gdje se mi u 2016. sastajemo da planiramo kako ćemo ta sredstva koristiti u 2017. To je Bosna. To je naša zbilja- naveo je Marković.

Šest sela još nema električnu energiju

Istakao je da “aplikacija BiH za članstvo predata EU svima nama draga, svima nama značajna”.

-Međutim, ova dinamika utroška sredstva iz 2012. i 2013. godine u nekom planu u 2017. godini govori o nekoj našoj brzini, nekoj našoj zbilji, o okviru u kojem mi živimo- rekao je Marković.

Istakao je da opština Glamoč ima šest registrovanih sela koja još nemaju električnu energiju.

-Davne 2008, kada sam ja u prvom mandatu sjedao ovdje, napravili smo spisak svih elektro objekata koji nisu obuhvaćeni obnovom, napravili prioritet za te objekte i nešto se radilo do 2012. godine. Tada je počela i recesija. I u današnjem sporazumu o elektrifikaciji govori se tek sada o utrošku sredstava iz 2012. u ove namjene. Nekoliko sela će biti obuhvaćeno ovim danas potpisanim sporazumom, nadam se da će biti, ali ona suma koja je za ovaj projekat, a radi se o dalekovodu dugom 12 kilometara sa tri niskonaponske mreže i sa nekim laičkim predračunom projektu vrijednom oko milion maraka. S druge strane, sredstva izdvojena u ovoj godini iznose 39.000 KM- rekao je Marković.

To, navodi načelnik glamočke opštine, “ne upućuje na ozbiljnost u ovome projektu i u izdvajanju sredstava za ovakve projekte”.

-Današnje prisustvo predstavnika elektro preduzeća Elektroprivrede HZHB upućuje na to da će oni ući sa nekakvim sredstvima u finansiranju ovih projekata, što opet otvara nadu da će sa te strane moći i biti. Oni imaju dovoljno sredstava i mogu biti finansijeri, jer se ovi objekti i predaju njima na kraju, da budu njihova osnovna sredstva u korištenju i distribuciji električne energije- rekao je Marković.

Kao jednu od posljedica rata u BiH, ali i dio opšteg trenda u svijetu navodi odlazak stanovništva iz malih sredina prema većim centrima.

-Kako mi to u ovim malim naseljima volimo reći: traženje hljeba bez motike. Znači, svi mladi parovi, svi mladi ljudi misle da ih čeka negdje u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu nekakav život koji samo čeka na njih. Kada stignu tamo, onda su sljedeće destinacije Kanada, Amerika, Njemačka. Gdje god dođete na svijetu morate raditi, morate se staviti u neki postojeći okvir kako biste funkcionisali. Ovdje ima dosta okvira, ima dosta potencijala, ima 50.000 hektara šume, ima 30.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Ima dovoljno resursa za onoga ko se zna organizovati da se može živjeti. Nigdje nećete naći, ni u Njemačkoj, neko ore njivu, neko sije njivu, tako isto u Kanadi i Americi, nikoga od ove ovdašnje populacije da čeka nekakav obješeni kolač negdje. Mladost je mladost. Želja za odlaskom. Ono što ja zamjeram našoj državi, što ona ne poduzima energičnije mjere, što ne vodi ozbiljnu politiku stimulacije popualcije da ostaje na ovim prostorima- rekao je Marković.

Naveo je da kao čovjek na čelu lokalne zajednice koja ima 1.033 kvadratna kilometra površine, ogromnu infrastrukturu koju treba održavati, ali da “ima jednu politiku koja je za mene neozbiljna politika, selektivne primjene mjera, poreskih pritisaka, blokada”.

Naslijeđena dugovanja

-Sjeo sam ovdje 2008. i naslijedio dug koji je tolerisan nekim prethodnim načelnicima, nekim drugim političkim okvirima, a onda se od vremena mog dolaska ovdje budžet tri puta povećao, međutim mene su pritisli sa tim obavezama nastalim u nekom ranijem periodu, blokirali mi račune i to je jedan od najboljih načina da sve ljude otjerate odavde. Ova opština od posljednjih 16 mjeseci, 13 mjesci je blokirana, ljudi nezadovoljni ne može im se pomoći, socijalni slučajevi prepušteni ulici. Ja kao načelnik izložen svima njima nemam odgovora na sva ta pitanja. Tu je mjesto države da iznađe mehanizam. Ja imam rješenje i za to, ono je bankovni kredit i produženje ove agonije koju nam traže da se riješi u osam dana na deset godina sa nekakvih par procenata kamate- poručio je Marković.

Tu bi, navodi, država trebala pomoći opštinama, i ne samo njima, nego svim poreskim obveznicima, da se uz neku malu kamatu uz pomoć države zaduže i da opet državi predaju taj novac.

-Novac je opet državni. Niko ne izbjegava svoje obaveze, ali je neozbiljno od države što se ne traži realni okvir za povrat, za izvršenje, nego se ide političkim principima, znači biraju se oni kojima će se pomoći i oni kojima se neće pomoći. Pri tome se oni politički ucjenjuju, a to je nešto što ne ide u prilog nikome na ovim prostorima- rekao je Marković.

(Anadolija)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender