20. 01. 2021.
Koje divlje životinje žive u Banjaluci i zašto

Koje divlje životinje žive u Banjaluci i zašto

Koje divlje životinje žive u Banjaluci i zašto

– Viđena lasica kako pretrčava ulicu kod tvrđave Kastela, a zmija iznenadila stanovnike MZ Centar. Ptice svile gnijezdo u semaforu, jedan medvjed viđen u Debeljacima, a drugi ubijen u Lazarevu.

Sve ovo su naslovi ili informacije karakteristični za grad na Vrbasu, a kulminacija se dogodila kada je nesrećni medvjed baksuz zalutao u grad i završio onako kako je završio.

U Banjaluci i drugim gradovima, divlje životinje se najčešće pojavljuju u pograničnim naseljima, voćnjacima ili oko kontejnera i deponija otpada. Stručnjaci kažu da je osnovni preduslov njihovog prisustva geografski položaj Banjaluke i blizina prirodnih područja, planina i većih šumskih kompleksa.

„Širenje gradova je većinom naglo, pa gradska naselja velikom brzinom zauzimaju staništa divljih životinja. Neki od glavnih razloga silaska divljih životinja u gradove jesu smanjenje površine prirodnih staništa životinja i bogati izvori lako dostupne hrane u gradovima. Kod nekih životinja uzrok silaska u gradove je i nedostatak prirodne hrane, a dešava se i da neke vrste životinja budu poplašene lovom ili krivolovom ili da su u pitanju neke mlade i neiskusne jedinke. Prema tome, vidimo da glavne preduslova za pojavu divljih životinja u gradovima stvara čovjek, a njihovo pojavljivanje u gradovima opet tumači kao opasnost i njihovm problem“, kažu nam u Društvu za istraživanje i zaštitu biodiverziteta Republike Srpske (DIZB)

caplja

U Banjaluci se najlakše zapažaju, zbog njihove veličine i lake uočljivosti, ptice i sisari, ali prisutne su i brojne vrste gmizavaca (gušteri, zmije i kornjače) i vodozemci (žabe, daždevnjaci).

Rijeka Vrbas sa poplavnim šumama i riječnim ostrvima kroz Banjaluku, prirodno je stanište mnogih vodenih ptica, pa duž Vrbasa svi viđamo sivu čaplju,  kormorana, parove divljih pataka, a u preletu i druge vrste čaplji, riječnih galebova itd. U Lazarevu, Trapistima, Česmi i Vrbanji, u voćnjacima, baštama i poljima u naseljima stanovnici često sretnu fazana.

Cavka ptica

„Fazan se najčešće uočava u ravničarkom području i uz rijeku Vrbas gdje se zbog vještačkog uzgoja u svrhu lova potpuno navikao na ljude“, objašnjavaju prirodnjaci iz DIZB i dodaju da su prilično interesantne ptice grabljivice, pa se u okolini Banjaluke se najčešće vidi mišar (škanjac) koji se hrani glodarima, zatim kobac i  jastreb, česti u šumskim područjima, a soko vjetruška je svoje prirodno stanište zamijenila visokim zgradama.

Laste i sokolovi iz Borika

Zbog velikog broja gradske laste viđamo u Boriku i drugim dijelovim grada i ne samo njih, nego i sokola lastavičara koji ih lovi.

Posebno zanimljive su noćne grabljivice ili sove koje građani češće čuju nego što vide.  Gradski parkovi i aleje su stanište jedne od najmanjih sova, odnosno ćuka, a često se sreće sova mala ušara, pa i šumska sova koje su brojne zbog velikog broja glodara u gradu kojima se hrane. Od ptica pjevačica prisutne su mnoge vrste najčešće po zelenim površinama i one se većinom hrane insektima, te tako regulišu njihovu brojnost u gradovima. Tu spadaju drozdovi, crvendać, slavuj, sjenice, čvorci i mnoge druge,  a iz porodice vrana-siva vrana, čavka, gavran i gačac najčešće prave gnijezda po parkovima i jedu veliki broj insekata ali i otpad i leševe“ kažu naši sagovornici.

Fazan

MojKontakt je nedavno objavio da su čavke napravile gnijezdo u semaforu kod Narodnog pozorišta Republike Srpske, u strogom centru grada.

Ono što ne primjećujemo, ili ponekad primijetimo noću je prisustvo slijepih miševa u gradu, a oni su jedna od najvažnijih grupa životinja koja reguliše brojnost insekata u gradovima. Slijepi miševi svoja zimska boravišta najčešće nalaze u starim zgradama i ispod krovova i u drveću, a ponekad se dešava da ih nesavjesni građani bespotrebno uništavaju.

Takozvani „sitne zvijeri“ koji se „šetkaju“ Banjalukom su tvor, lasica i kuna bjelica, koja je uobičajena u naseljima u seoskim područjima. Ove vrste se najčešće hrane glodarima, ali nerijetko i loše zaštićenim domaćim životinjama.

Nezaobilazni su jež i krtica, a sve češće u prigradska područja silaze lisica, pa i jazavac koji koriste sve lakše mogućnosti za pribavljanje hrane u gradovima.

A medo?

„Banja Luka se nalazi na graničnom području rasprostranjenja mrkog medvjeda, vuka i divlje mačke pa smo u zadnje vrijeme svjedoci prisustva i ovih vrsta u okolini Banjaluke i u prigradskim naseljima. U posljednje vrijeme više se bilježi pojavljivanje medvjeda u graničnim područjima njihovog stalnog ili povremenog prisustva. Zvijeri najčešće preko otpada, miris čovjeka počinju povezivati da hranom“, navode u Društvu za istraživanje i zaštitu biodiverziteta.

lisica

Što se tiče zmija, bilo da ih donesete u blatobranu automobila, ili ih vidite pored rijeke, najčešće se javljaju smuk, bjelouška i ribarica, koje su sve neotrovne i potencijalno korisne vrste.  O žabama, daždevnjacima, kornjačama i gušterima, kao i o raznovrsnom svijetu beskičmenjaka poput insekata , mekušaca i crva bilo bi preopširno govoriti, ali napomenućemo da nam mnoge od ovih vrsta mogu biti zanimljive i korisne, a najčešće su prisutne zbog prilično velikih područja pod travnjacima i drugim zelenim površinama u gradu.

Kada sretnete životinju, ako ne pobjegne…

Prirodnjaci upozorovaju da prilikom susreta sa potencijalno opasnim divljim životinjama treba ostati miran, pribran i imati na umu da su životinje najčešće uplašene i pokušavaju da nađu izlaz iz urbanih područja. Potrebno je da građani prilikom susreta sa divljim životinjama, ukoliko ne moraju, nikad ne intervenišu sami, ne uzimaju divlje životinje iz prirode i ne drže ih u zarobljeništvu.

soko 2

Neke divlje životinje ljudi ipak ilegalno hvataju i drže u zarobljeništvu zbog njihove atraktivnosti i ilegalne trgovine životinjama. Nakon nekog vremena dešava se da se takve životinje puste u prirodu, što je izuzento opasno i za ljude i za životinje.

„Zarobljeništvo, ma koliko bilo dobro dizajnirano nikad nije bolje za divlje životinje od njihovog prirodnog staništa. Ovom prilikom napomenuli bismo i to da nam se građani često javljaju prilikom pronalaženja povrijeđenih ili zalutalih divljih životinja, ali problem njihovog zakonskog i stručnog zbrinjavanja nije uopšte sistematski riješen. Rado bismo u saradnji sa veterinarskim i lovnim stručnjacima formirali stručnu službu za rješavanje problema sa divljim životinjama u gradovima“ zaključuju  stručnjaci iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta.

(mojKontakt)

Soko sove zmija

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender