20. 01. 2021.
Djeca sve gojaznija

Djeca sve gojaznija

Djeca sve gojaznija

Gojaznost djece postaje sve veći problem u RS, kažu doktori. U prethodnoj godini registovano je ukupno 85 gojazne djece u predškolskoj dobi, podaci su Instituta za javno zdravstvo RS. Isti podaci pokazuju da u školskom uzrastu taj broj raste . Stoga je u prethodnoj godini zabilježeno ukupno 302 djece koja imaju problema sa prekomjernom težinom, navode u Institutu. Pedijatri za sve krive nezdrav način života, koji počinje praktično od rođenja.

– Problem gojaznosti je problem koji je iz godine u godinu sve veći, kako u školskom tako i u predškoskom uzrastu. Ne možemo reći da postoji samo jedan uzrok , pored genetskih, koji su dosta rijetki, svakako uz povećan kalorijski unos, a pri tome smanjenu fizičku aktivnost dolazi do pojave gojaznosti – kaže pedijatar-endokrinolog, dr Vesna Miljković.

Zdravstvene posljedice koje gojaznost od ranog djetinjstva nosi sa sobom su mnogobrojne, navode stručnjaci. Od lošeg uticaja težine na kosti , pa sve do pojave dijebetesa tipa 2.

– Posljedice na kardiovaskuplani sistem , povišen pritisak , masnoće u krvi, uticaj na respiratorni sistem, pauze u spavanju, oštećenje jetre-nažalost i takve djece imamo. Zatim uticaj na kosti koje to ne mogu da podnesu i ekstremitete – rekla je dr Miljković.

Gojaznost djece i dalje je tabu tema u Srpskoj. To potvrđuje i činjenica da nijedan roditelj, kojeg smo kontaktirali, nije želio o navedenom problemu pričati pred kamerama. S druge strane doktori navode da je upravo podrška roditelja najbitnija. Ukoliko je djete gojazno cijela porodica bi trebala promijeniti prehrambrene navike, odnosno ne jesti i ne kupovati grickalice, čokolade i sokove. Nerijetko se djete upućujeiI na određene fizičke aktivnosti, a terapija lijekovima propisuje se samo u rijetkom slučajevima, navode doktori. Građani Banjaluke poručuju kako je primjetno da ima sve više odraslih ljudi sa prekomjernom težinom, te da ni djeca nisu pošteđena. Glavnog krivca vide u brzoj hrani koja je , kažu, sve popularnija.

Navike u ishrani stvaraju se od rođenja, kažu doktori. Ukoliko se dojenče hrani majčinim mljijekom, a dobija nešto više na težini od prosjeke, to nije zabrinjavajuće. Međutim, problem nastaje kada roditelji dohranjuju bebu mlijekom i keskom, objašnjava dr Miljković. Nakon godine dana života mališani polako usvajaju nametnuti način ishrane.

– Zdrave navike u ishrani podrazumijevaju pravilno uzimanje obroka, 2 užine I vrlo je bitno da užine nisu čokoladice, grickalice i sokovi – kaže ona.

Djeca koja pohađaju vrtić mnogo rijeđe imaju problema sa prekomjernom težinom, čak i kada krenu u školu, navodi . I u vrtićima , koje smo posjetili, poručuju da se trude uvesti što zdravije obroke.

– U svemu tome vidim veliki uticaj vrtića , mogu da kažem što se tiče Banjaluke da djeca u vrtićima imaju zdrave obroke, tako da je to bitno u sticajnju navika – istakla je dr Miljković.
– Ručak je obično povrće sa mahunama , grašak, krompir. Nekada moramo i njima da udovoljimo pa je to neki ćevap. Ali pretežno su kuhana jela za ručak – kaže vaspitačica u vrtiću Sreća, Dajana Vrhovac.

Ukoliko je dijete gojazno doktori ne insistiraju na gubitku tešine, nego na promjeni stila života, navodi dr Miljković. Kako mališani rastu i izdužuje se, tako se mijenja i težina. S toga je intervencija u ranoj životnoj dobi itekako važna.

( Ivana Ljubičić/Srpskacafe.com)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender