25. 01. 2021.
Srpske bajke prvi put prevedene na španski jezik

Srpske bajke prvi put prevedene na španski jezik

Srpske bajke prvi put prevedene na španski jezik

Slavistkinja Alisija Himenez prvi put je prevela srpske bajke na španski jezik.

Knjiga nudi izbor od 24 priče koje je sakupio i objavio Vuk Karadžić. Priče obiluju lijepim, ali starim i zaboravljenim riječima.

Јunaci, zaljubljene princeze, zmajevi, zmije i čudesna bića iz naših narodnih bajki, koje je sakupio Vuk Karadžić, prvi put se, u svoj raskoši, prikazuju španskim čitaocima.

Za ovaj poduhvat zaslužna je slavistkinja Alisija Himenez Mantsiou, koja je Vukove “Srpske narodne pripovijetke” prva prevela direktno sa originalnog jezika i predstavila u istoimenoj knjizi, u izdanju kuće “Miraguano”.

Španci su, do sada, izabrane srpske narodne bajke mogli da čitaju samo u prevodu sa njemačkog. Knjiga koja nudi izbor od 24 priče predstavljena je u Madridu, a autorka prevoda kaže da je insistirala da se sačuva naslov koji je Vuk izabrao, i da je izuzetno zadovoljna obavljenim poslom:

– Prevela sam ih iz originalnog Karadžićevog izdanja, objavljenog 1853. Izabrala sam one najpoznatije, kao što su “Čardak ni na nebu ni na zemlji” i “Baš Čelik”, ali i one koje ja najviše volim “Crno jagnje” i “Međedović” – rekla je Himenezova.

U najavi promocije ove knjige, španski izdavač je istakao da je Vuk Karadžić priznat kao jedan od najvećih evropskih sakupljača narodnih priča u 19. vijeku, poput braće Grim, sa kojima je sarađivao i održavao blisko prijateljstvo.

Međutim, dodaje izdavač, Vuk je praktično nepoznat španskoj publici i ova knjiga bi trebalo da mu oda zasluženo priznanje i prikaže bogatstvo srpske narodne književnosti i ljepotu slovenskog i balkanskog folklora. Alisija Himenez je slavistiku diplomirala u Granadi, a srpski jezik joj se toliko dopao da je poželjela da ga bolje nauči.

Doputovala je zbog toga u Beograd, krajem devedesetih, gdje je živjela dvije godine i skupljala literaturu o našim bajkama za doktorat u kojem je upoređivala španske i srpske narodne umotvorine.

– Željela sam da ih prevedem na svoj jezik za mnogobrojne čitaoce koji vole svijet bajki, ali nije mi bilo lako. Priče obiluju lijepim, ali starim i zaboravljenim riječima, a za “male” jezike nema dovoljno rječnika.

Ovakav posao ne može da se obavlja uz pomoć interneta, kao u slučaju prevođenja sa engleskog – kaže Alisija Himenez. Španska slavistkinja priznaje kako bi željela da se upusti i u prevođenje i srpskih narodnih epskih i lirskih pjesama, ali da još nije pokušala:

– Veoma je teško prevoditi poeziju, učiniti da ljudi na tuđem jeziku osjete ljepotu izvornog. Inače, osim djela nobelovca Ive Andrića, srpska književnost nije previše poznata u Španiji. Nema mnogo vaših pisaca koji su prevedeni, naročito ne savremenih. “Mali” jezici su, nažalost, ponekad suviše daleko.

(Nezavisne)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender