25. 11. 2020.

Sebastijan Kurc: Ako BiH ne požuri, izgubiće i ovu godinu

BiH je suverena država sa federalnom strukturom u kojoj omjer autonomije može biti potpuno različit bez prava pojedinih dijelova zemlje na otcjepljenje, rekao je Sebastijan Kurc, ministar inostranih poslova Austrije, koji u Banjaluci boravi na konferenciji Centralnoevropske inicijative.

“Postaje opasno kada političke snage jednog dijela države nacionalističkom retorikom ugrožavaju funkcionalnost cijele države. Samo se u stabilnosti i povjerenju mogu stvarati potrebna nova radna mjesta”, rekao je Kurc. NN: Prvi put ste u Banjaluci, šta je razlog Vaše posjete?

KURC: Prvi put sam u Banjaluci i drago mi je da moj kolega Igor Crnadak upravo ovdje, u ovom gradu, organizuje sastanak ministara inostranih poslova Centralnoevropske inicijative. BiH trenutno predsjedava CEI-u i Igor to vodi veoma angažovano – to potvrđuje i veliki broj ministara inostranih poslova koji su se odazvali njegovom pozivu u Banjaluku.

NN: Koga ćete sresti u Banjaluci, a koga ne?

KURC: Jedna ovakva konferencija ministara inostranih poslova uvijek je dobra prilika i za bilateralne susrete sa kolegama. Tako ću, pored Vašeg ministra inostranih poslova, sa kojim njegujem veoma dobru saradnju, sresti i makedonskog kolegu Nikolu Poposkog i Vladimira Makaia, ministra inostranih poslova Bjelorusije. Prije toga ću imati priliku za razgovor sa članom Predsjedništva BiH dr Mladenom Ivanićem, a poslije toga ću posjetiti i našu sestrinsku stranku PDP i njenog predsjednika Branislava Borenovića. Jer PDP igra konstruktivnu ulogu, kako na državnom nivou, tako i na nivou entiteta.

NN: Rezultat nedavnih predsjedničkih izbora u Austriji je tijesan, da li je austrijsko društvo podijeljeno?

KURC: Posljednjih sedmica se mnogo govorilo o tome da živimo u vremenu polarizacije, i mnogi su tome pripisali, u govoru ili u pisanoj riječi, čak i podijeljenu Austriju. Ako se, međutim, situacija pogleda nešto tačnije, onda se može primijetiti da ova podjela, ova polarizacija, zaoštravanje, nije austrijski fenomen, nego da se u cijeloj Evropi žestoko sudaraju često potpuno protivrječni koncepti. Moramo voditi ove potpuno kontroverzne debate – kao na primjer o temi migracija. Mi smo prošle godine u Austriji imali 90.000 tražilaca azila – to je drugi po veličini broj po glavi stanovnika među svim evropskim zemljama, a nemaju svi koji su došli stvarni razlog za bijeg, niti su Švedska, Austrija i Njemačka jedine zemlje Evrope u kojima je neko siguran od progona. Ovo je dovelo i do toga da su u mnogim našim zemljama ojačale desničarsko-populističke stranke. Stoga smo morali da zatvaranjem zapadnobalkanske rute djelujemo zajednički sa državama duž te rute, kako bismo se zaštitili od masivnog preopterećenja.

NN: Vi znate da Banjaluka, odnosno RS u okviru Dejtonskog sporazuma uživa relativno veliku autonomiju unutar BiH. Kako Austrija gleda na ovu autonomiju i da li jedan takav ustav na neki način može da ugrozi naš evropski put?

KURC: BiH je suverena država, koja sasvim jasno ima federalnu strukturu. Omjer autonomije može biti potpuno različit; u Austriji savezne pokrajine takođe imaju izvjesna jasno definisana prava – međutim, pravo na jednostranu secesiju jednog dijela države ne predviđa ni austrijska savezna državnost, niti to predviđa trenutno važeći Dejtonski ustav. Postaje opasno kada političke snage jednog dijela države nacionalističkom retorikom ugrožavaju funkcionalnost cijele države. Samo se u stabilnosti i povjerenju mogu stvarati potrebna nova radna mjesta. Austrija je najveći investitor u BiH, ja sam sreo mnoge od ovih preduzetnika i znam o čemu govorim. Prema tome, reforme koje su neophodne za pristupanje EU su u interesu kako BiH, tako i država članica EU.

NN: Mehanizam koordinacije još nije usvojen. Kako vidite ovaj problem?

KURC: U tom pogledu potpuno je jasno, BiH mora postići napredak. Nezavisno od toga kako izgleda mehanizam koordinacije, on mora biti takav da može da funkcioniše i da se kao takav potvrdi u praksi. Bez mehanizma koordinacije se uopšte ne može pregovarati sa EU. Ja samo mogu da ohrabrim Vaše trenutne donosioce odluka da brzo iznađu neophodne kompromise ili provedu dogovore i da se onda toga i pridržavaju. Vremenski okvir za sljedeći korak – obradu zahtjeva za pristupanje – u ovoj godini neće još dugo biti otvoren.

NN: Upravo se vide problemi sa popisom stanovništva, koji izgledaju kao nerješivi. Da li je naš evropski put ugrožen zbog svih ovih problema?

KURC: Evropski put nije doveden u pitanje zbog još neriješenih pitanja i otvorenih spornih tačaka, ali prijeti da se dalje odugovlači. Austrija će se, svakako, i dalje zalagati za evropsku perspektivu BiH i svih država zapadnog Balkana. Ove države, međutim, moraju ipak same provesti neophodne reforme.

NN: Mogu li se, po Vašem mišljenju, etnički i građanski princip pomiriti u BiH?

KURC: Ja bih na to pitanje odgovorio načelno potvrdno. Ovo je, međutim, pitanje koje ljudi ove zemlje i izabrani predstavnici BiH, prije ili kasnije, moraju sami razjasniti.  Ilegalne migracije  treba zaustaviti

NN: Kako izgleda situacija sa migrantima? Da li je ova kriza okončana i šta se može očekivati narednih mjeseci?

KURC: Ja mislim da kada govorimo o izbjegličkoj krizi onda treba potpuno otvoreno da priznamo da je mnogo toga što se desilo prošle godine bio pogrešan pristup u postupanju povodom krize. Da, mi smo, kako je i ispravno, pomogli. Ali otvorenost kojom je zračila Evropa dovela je i do toga da se sve više ljudi otisnulo na put. To je vodilo tome da su krijumčari ljudima zarađivali sve više novca, a što se više ljudi otisne na put, više ih se utopi u Sredozemnom moru – i to moramo otvoreno izgovoriti. Ako samo pogledamo demografski razvoj Afrike, vidimo dodatno da bi ono što se desilo prošle godine, moglo biti samo nagovještaj. Stanovništvo Afrike će se do 2050. udvostručiti sa sadašnje jedne milijarde na preko dvije milijarde, do kraja ovog vijeka u Africi bi mogle živjeti četiri milijarde ljudi. Naš plan A stoga mora biti jaka Evropa, koja je spremna da sama štiti svoje vanjske granice, da zaustavi ilegalnu migraciju, da otvori legalne puteve za one kojima je pomoć stvarno potrebna, da tijesno sarađuje sa što je moguće više država i da pruži puno više pomoći na licu mjesta. Više ne smije biti krunisano uspjehom to da se neko uz pomoć krijumčara otisne na put prema Evropi.

(Nezavisne)

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender