02. 12. 2020.
Može li čitanje da nas učini srećnim?

Može li čitanje da nas učini srećnim?

Može li čitanje da nas učini srećnim?

Može. Više nego bilo koja terapija. Zato što je čitanje razgovor sa pametnim ljudima, grupna terapija razmjene iskustava, terapija učenja novih ponašanja i drugačijeg pogleda na stvari, proces razvijanja empatije, i emocija koji utiče na razumevanje svijeta i predstavlja način komunikacije sa udaljenim sagovornicima, baš kao i socijalni mediji.
Čitanje je magija koju ne poseduje nijedna druga ljudska djelatnost zato što jednako angažuje i naš kognitivni racionalni dio i naše emocije, ali i našu kreativnost jer čitalac mora da ima sposobnost da zamišlja, povezuje i nadgrađuje tekst, za razliku, recimo, od gledalaca filma ili pozorišne predstave koji samo reaguju, jer su ponuđena slika i priča, pa čak i izgled i ponašanje likova, potpuno definisani od strane autora. Zato neki tvrde da su svi pasionirani čitači potencijalni pisci, dok niko nikad nije tvrdio da su filmofili potencijalni filmski reditelji. Zato što je čitalac ujedno i stvaralac.Čitanje je postalo i istinski oblik liječenja ili nova vrsta psihoterapije koja se naziva biblioterapijom ili terapija čitanjem. Postoje stručnjaci koji će vam preporučiti ljekovite knjige za svako vaše emotivno stanje… Ako ste depresivni, ako ste bez nade, ako ste ostavljeni, ako ste žalosni, ako ste zaljubljeni, ako ste izgubljeni, ako patite, za svaku stvar biblo-terapeuti će vam ponuditi autore i knjige koji će vam pomoći da shvatite ili prevaziđete svoje trenutno stanje.

Ova metoda nije nova. Knjige su oduvijek bile “čovjekov najbolji prijatelj”. Knjige nam pružaju mogućnost da pričamo sa ljudima iz prošlosti, sa stručnjacima koji nam mogu pomoći, sa ljudima iz drugih kultura koje možda nikada nećemo fizički posjetiti, ali od kojih možemo da naučimo različito sagledavanje i tumačenje svijeta. Sa knjigama možemo da putujemo, često, bolje i potpunije nego u stvarnosti. Možemo da hodamo “kroz pustinju i prašumu”, ili u središte zemlje, možemo da putujemo kroz vrijeme, da vodimo ratove, da osvajamo nove svemirske prostore, ili da se družimo sa moćnima, mudrima, zaljubljenima, bogatima, ili onim drugima. Možemo šta god hoćemo. Mogućnosti su nepregledne…

I zato su nam potrebni vodiči da nas usmjere. Bibliotekari ili biblio-terapeuti. Biblioterapeuti tvrde da je čitanje veoma važno i za razvoj imaginacije. U svijetu u kome nam je sve dato, zadato, 3D realno, postoji velika opasnost da zaboravimo da maštamo. Mašta i sposobnost zamišljanja je kao i svaka druga sposobnost : ako se ne uvježbava, zakržlja. Čitanje je najbolja vježba za zamišljanje. Čitajući, mi sami pretvaramo znakove slova, zareze, tačke i riječi u slike, likove i prizore. Kad čitamo, mi zamišljamo. Zamišljamo svijetove, ljude, vasione, prostore, vijekove. Kad čitamo, mi pričamo sa piscima. I tako vidimo da nismo sami, da “nijedan čovjek nije ostrvo” (Džon Don), da su i prošli svjetovi i davno nesatale civilizacije i ljudi još uvijek tu, povezani sa nama danas, da možemo da ih vidimo, čujemo i osjetimo, jer su nam ostavili knjige ili zapise, ostavili su priče. I tako čitajući, i samo čitajući, svako od nas odrasta i shvata da smo dio nečeg mnogo većeg i vrjednijeg od nas samih. Da smo dio univerzuma, istorije i velike misterije čovječanstva. Ako postoji raj, govorio je Borhes, veliki ljubitelj knjiga, biblioteka i misterije čitanja, onda je raj sigurno jedna nepregledna Biblioteka. Za one koji vole da čitaju, biblioteka zaista jeste jedini raj na zemlji. Mjesto na koje može da se pobjegne, da se luta, da se mašta i da se saznaje. Јedino mjesto čija su brojna blaga, složena po policama, dostupna svima, bez razlike. Dovoljno je samo da znate da čitate.

Čitanje je lijek za sve. Čitajte knjige makar samo pola sata na dan, i više nikada nećete biti ni sami, ni bez nade, ni bez savjeta, ni bez prijatelja. Čitajte i svijet vam više nikad neće djelovati nepristupačno i samotno.

Kažu da najveći filozof svoga vremena Kant nikada nije napustio malo mjesto u kome je rođen. Pa, ipak je otključao mnoge tajne univerzuma. I bez putovanja saznavao je o svijetu, čitajući i misleći.

Vratimo se ljekovitom čitanju da bismo vježbali sposobnost zamišljanja od koga, gotove slike, i unaprijed upakovane i probrane informacije Iiterneta pokušavaju da nas oduče.

I na kraju, najveća tajna čitanja: čitanjem ponekad stičemo nove i, možda, najzanimljivije prijatelje.

Microsoft napušta Windows Defender
Microsoft napušta Windows Defender